10 NEVJEROJATNIH ČINJENICA O SNJEŽNIM PAHULJAMA

430

Gotovo sve dijelove Hrvatske, na radost najmlađih, prekrio je snježni prekrivač. No znamo li što je zapravo snijeg i kako nastaje?

Snijeg je oborina u čvrstom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod temperature više od -10°C kristali su obično slijepljeni u pahuljice tankom prevlakom tekuće vode. Oblici kristala su različiti te se mogu pojavljivati u vidu heksagonalnih pločica, trokuta, prizmi, ili kao razgranati kristali. U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan kad je bar polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Snježni je pokrov loš vodič topline; između pojedinih kristala snijega ima zraka, koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

10 zanimljivih činjenica o snijegu

  1. Snijeg je mineral kao i dijamant ili sol
  2. U središtu svake pahulje nalazi se dio prašine koja može biti od bilo kuda – od vulkanskog pepela pa čak i do čestice iz svemira.
  3. Snijeg koji svježe padne obično sadrži 90-95 posto zraka- zato je odličan toplinski izolator.
  4. Najveća pahulja ikada izmjerena pronađena je u Fort Keoghu, u Montani, 1887. godine. Imala je opseg čak 38 centimetra.
  5. Postoji i fobija od snijega, a naziva se kionofobija.
  6. Do sada su znanstvenici zabilježili barem dva planeta na kojima pada snijeg. Riječ je o Marsu i Veneri.  Kad govorimo o Marsu, sonda Mars Lander uspjela je snimiti kako na Marsu pada snijeg i brzo nestaje u dodiru s površinom. Na Veneri također pada snijeg, no nije poznato od čega se sastoji.
  7. Snijeg može biti i crvene boje i imati okus po lubenici, no nemojte ga jesti. Posljedica je to posebne vrste algi (Chlamydomonas nivalis) koje rastu u ledu.
  8. Najbjelje mjesto u Americi je Valdez, na Aljasci – svake godine tamo u prosjeku padne 10 metara novog snijega.
  9. Previše snijega može da dovesti čovjeka u stanje ludila. Piblokto, malo poznata histerija, uočena je kod ljudi koji žive na Arktiku, a može izazvati mnogo različitih simptoma, uključujući eholaliju (besmisleno ponavljanje riječi) ili šetanje po snijegu bez odjeće.
  10. Snijeg zapravo nije bijele boje, već proziran. Čini nam se da je bijele boje zbog svjetlosti koja se odbija od izbrušene površine pahuljica.

Najveći snjegović  na svijetu  visok 37 metara ‘sagrađen’ je u američkom gradu Bethelu 2008. godine.

Foto: www.reference.com

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here