Dumbović – “Hoćemo li biti nacionalno smeće ili ćemo biti nacionalni park ili park prirode?”

1333

Danas je održana konferencija za medije pod nazivom“ NE nuklearnom otpadu, za Zelenu Banovinu“ koju je gradonačelnik Darinko Dumbović zajedno sa članovima Udruge Zrin, odvjetnicom Snježanom Drvodelić , stručnom konzultanticom za gospodarenje otpadom organizirao u prostorijama Zelene kuće u Petrinji.

Gradonačelnik Darinko Dumbović ovim putem daje na razmišljanje svima nama da li ćemo kupovati ekološke proizvode s našeg područja koji će biti svega nekoliko stotina metara zračne linije udaljeni od skladišta nuklearnog otpada, te nastavlja:
„Ovo je jedna dobra sinergija prirode, odgovornosti prema prirodi, ali možemo reći i sinergija struke, aktivista koji žele reći svima onima koji su izuzetno moćni, jaki, koji mogu dati uvijek poruku mi to možemo napraviti, mi ćemo vama tamo u Dvor dati osam milijuna kuna, vi ćete nešto dobiti, možda ćete dobiti koju cestu da bi lakše došao taj nuklearni otpad, da bi sigurnije došao, i nema dalje razvoja. Zahvaljujem se svima koji meni kao političaru daju podršku koji godinama skupa s vama radim na ovome kako reći NE nuklearnom otpadu, da kažemo da to nije prihvatljivo. Imamo prekrasnu Unu, Kupu, Savu, Glinu, Petrinjčicu, sve to u jednom prekrasnom okruženju u kojem imamo bogatstvo kestenovih šuma, to bi trebala biti naša maslina. Upravo zbog svega toga poziva da se to naše područje zaštiti.

Dalje neću pričati za ostale krajeve koji definitivno zaostaju u razvoju. Ali imamo razvoj Gline gdje je dječja tvornica hrane, sve je to nekako blizu nas, a ispada da nas politika uvjerava kako je to dobro. Ne, to nije dobro, zato smo ovdje. Znamo da će ovaj novi sastanak donijeti neku novu priču, neku novu poruku, neko novo političko ili strateško pozicioniranje nuklearnog otpada, to moramo pratiti. Ako tu ne budemo imali volontere, ljude oko sebe koji će dati do znanja da mi to ovdje ne želimo. Cijela Hrvatska, sve županije i svi župani, manje-više žele da budu nacionalni parkovi, što mi želimo, da li ćemo biti nacionalno smeće ili ćemo biti nacionalni park ili prirodni park koji će imati bogatstvo prirode i ljudi i svega što je ovo područje imalo“ – zaključuje gradonačelnik Dumbović.

Snježanom Drvodelić , stručnom konzultanticom za gospodarenje otpadom Grada Petrinje naglašava kako država treba donesti odluku o zbrinjavanju institucionalnog radioaktivnog otpada, takozvanog srednjeg i niskog, za kojeg još ne postoji odluka unutar Republike Hrvatske gdje bi se to trebalo zbrinjavati, odnosno skladištiti i sve u skladu sa direktivom EURO atoma iz 2011. godine i sukladno regulama koje propisuje Međunarodna agencija za atomsku energiju, uvodno je istaknula te nastavila:
„Ja sam pravnik po svome pozivu i ovdje sam konkretno proučila svu regulativu vezano za skladištenje radioaktivnog otpada, nisam stručnjak. Mislim da je više razloga zbog čega upravo vojarna Čerkezovac nije dobra.

Ja ću vam kazati prvi pravni razlog zbog čega nije dobra. Vrlo smo blizu državne granice, a Međunarodni sporazum, bilateralni sporazum sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom nismo napravili, a na to nas obvezuje i direktiva EUROatoma i na to nas obvezuju međunarodne konvencije. Tu prvu nekakvu pravnu radnju nismo obavili. Nadalje, nismo izradili sigurnosnu studiju vezano za zaštitu utjecaja na okoliš. Tako da jednostavno mislim da se dogodilo da se izabrala lokacija po jednom jedinom kriteriju, a to je kriterij što tamo nema ljudi toliko koliko ima na ovim ostalim lokacijama“ – zaključila je Drvodelić.

Profesor biologije Matija Bučar, član Udruge Zrinska gora je istaknuo kako se već 10 godina kao Udruga zalažu da se ovaj prostor Banovine afirmira i prezentira u pravom svjetlu.
„Banovima ima izuzetne prirodne i povijesne vrijednosti, a mi bi ih htjeli staviti u funkciju razvoja, da ljudi ne odlaze iz ovih krajeva, da se potakne gospodarski razvoj. Ja vam mogu samo nabrojati da tu ima više od 60 endemskih biljaka, 10 tipova šumskih zajednica, da postoje crepna staništa, da su prije par milijuna godina ovim prostorima hodali praslonovi, mamuti, ostaci geološke baštine su izuzetne, da ima više od 120 vrsta zaštićenih ptica i sisavaca i tako unedogled“ – zaključio je profesor Bučar.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime