Evo koliko plastike jedemo svaki tjedan, a da nismo toga niti svjesni

313

Prva globalna analiza “Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode” pokazala je da svaka osoba tjedno u organizam unese oko 2000 komadića plastike, što je jednako količini plastike u jednoj kreditnoj kartici, priopćio je Svjetski fond za okoliš (WWF).

Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Pogledamo li unos plastike na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Upozoravaju da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako flaširana tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Osam milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, a moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastike dospjeti u ekosustave.

Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, poražavajuća je informacija.

Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave, ističe WWF.

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo.

Svjetski fond za okoliš ističe da ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja.

Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljičnog dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here