Dvadesetčetverogodišnji Ivan Gašić iz Beketinaca u Osječko-baranjskoj županiji prema odluci stručnog prosudbenog povjerenstva pobjednik je Natječaja za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika koji treći put zaredom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir dok je Stipe Vuletić pobjednik prema izboru čitatelja Jutarnjega lista, medijskog pokrovitelja projekta.
Ivan Gašić se na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Beketincima u Osječko-baranjskoj županiji bavi proizvodnjom i preradom kravljeg mlijeka. Godišnje proizvode 200 tisuća litara mlijeka dok 36 tisuća litara preradi u sir. Mlijeko s Gašićeve farme nosi oznaku „mlijeko hrvatskih farmi“, a svoje proizvode plasira manjim dijelom u lokalne restorane, dok ih velikim dijelom prodaje na kućnom pragu i na sajmovima.
„Čestitam pobjedniku, ali i svim sudionicima natječaja. Svi oni svojim inovativnim, kreativnim i održivim projektima bude nadu u bolju budućnost hrvatske poljoprivrede“, rekla je zastupnica Marijana Petir te dodala kako su ti mladi ljudi ponos Hrvatske jer su u teškim vremenima kada njihovi vršnjaci napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim životom, odlučili „zasukati rukave“ te vlastitim primjerom pokazati da se svaki trud isplati.
Tome je dokaz i Ivan koji zbog veće potražnje za plasmanom sireva u planu ima proširivanje kapaciteta sirane kako bi sveukupnu proizvodnju mlijeka mogao pretvarati u mliječne proizvode. Na svom OPG-u najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik proizvodi i hranu za svoju stoku – uzgaja tritikal, kukuruz, lucernu, suncokret, ječam i pšenicu. Sirutka, glavni nusproizvod proizvodnje sira se odvaja u posebne spremnike i otprema za hranidbu crnih slavonskih svinja čime su pokriveni i ekološki aspekti projekta.
Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Ivan Gašić u listopadu 2018. predstavljat će Hrvatsku na petom izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika/cu u Europskoj uniji koji organizira Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), najjače političke grupacije unutar Europskog parlamenta čija je Petir članica.
Zdenko Matak, član Uprave Erste banke, koja je glavni sponzor natječaja pobjedniku je uručio ček od 15 tisuća kuna, a zastupnica Petir, kao organizatorica i ambasadorica projekta za Hrvatsku, osigurala je put u Bruxelles za nositelje deset najboljih projekata, kao i njihovo sudjelovanje na 5. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika u Bruxellesu.
Projekt Ivana Gašića bio je najbolji među 26 pristiglih prijava na natječaj otvoren od 1. do 31. ožujka 2018. prema ocjeni stručnog prosudbenog povjerenstva u sastavu: Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije Plodovi zemlje te Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista.
Svečano proglašenje pobjednika održano je danas na Dan Europe u Muzeju Mimara u Zagrebu, a na njemu je kao poseban gost na poziv zastupnice Petir sudjelovao i Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA). Najboljim hrvatskim mladim poljoprivrednicima putem video linka obratio se i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, koji je i sam sudjelovao na prošlogodišnjem proglašenju, te austrijska savezna ministrica održivog razvoja i turizma Elisabeth Koestinger.
Događaj se nastavlja poljoprivrednom konferencijom i panel raspravom o mladim poljoprivrednicima i EU fondovima na kojoj sudjeluju hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, Ivan Gašić, najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik, Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Čondić Galinčić, savjetnik izvanrednog povjerenika Agorokora za poslovnu grupu poljoprivreda.
INFORMACIJE O 10 NAJBOLJIH PROJEKATA
AMALKA VUKELIĆ rođena je 28. 4. 1980. godine. U Lužanu Biškupečkom u Varaždinskoj
Županiji ova diplomirana inženjerka agronomije bavi se biodinamičkim uzgojem primarno bobičastog voća, a uzgaja i dinje, višnje i ječam. Biodinamička poljoprivreda i gospodarenje na biodinamički način, kao koncept prvi su put predstavljen 1924. godine. Iako je prepoznat i već više od 80 godina korišten u cijelom svijetu, u Hrvatskoj je tek jedno gospodarstvo u sustavu biodinamičke kontrole. Biodinamički uzgoj omogućuje biljci da se sama izbori za svoje zdravlje na temelju onog što joj omogućuje zdravo tlo, veliku količinu humusa u tlu, jaku organsku aktivnost, prisustvo insekata koji unose ravnotežu u nasade i time optimiziraju proizvodnju. Današnje tržište traži sve veću količinu ekološki, ali i biodinamički proizvedene hrane za koju su potrošači spremni izdvojiti više bez da pitaju za cijenu. Želja joj je stvoriti pogon za preradu voća, prvo u voćna vina, a zatim u visokovrijedni voćni ocat koji je cijenjen kao delicija širom svijeta.
DAVOR MATAK rođen je 25. 8. 1984. Na Ražanačkom i Krneškom polju u Zadarskoj županiji primarno se bavi proizvodnjom voća i povrća, a maslinovo ulje, vino te meso proizvodi za osobne potrebe. Korištenjem sredstava iz Programa ruralnoga razvoja u lokalnoj je sredini njegov OPG prepoznat kao primjer dobre prakse. Tijekom prošle godine na svom je OPG-u proizveo 35 tona krumpira, 199 t različitoga povrća (rajčica, paprika, lubenica i dinja), od čega 63 t rajčice, 80 t lubenica, 20 t dinja itd. koje plasira uhodanim prodajnim kanalima lokalnim veletrgovcima (60 %), stalnim kupcima u Gorskom kotaru (30 %), a značajna je i prodaja Zadarskoj seljačkoj tržnici (10 %). Planiranim podizanjem novih plastenika povećat će se proizvodni kapaciteti OPG-a Matak te omogućiti proizvodnju izvan sezone.
IVAN GAŠIĆ rođen je 4. 5. 1994. godine. Na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Beketincima u Osječko-baranjskoj županiji bavi se proizvodnjom kravljeg mlijeka te njegovom preradom dok na poljoprivrednim površinama proizvodi hranu za svoju stoku. Uzgaja tritikal, kukuruz, lucernu, suncokret, ječam i pšenicu. Godišnje proizvode 200 tisuća litara mlijeka dok 36.000 litara preradi u sir. Mlijeko s njegove farme nosi oznaku „mlijeko hrvatskih farmi“, a proizvode plasira manjim dijelom u lokalne restorane, dok ih većim dijelom prodaje na kućnom pragu i na sajmovima. Zbog veće potražnje za plasmanom sireva u planu je proširivanje kapaciteta sirane kako bi sveukupnu proizvodnju mlijeka mogao pretvarati u mliječne proizvode. Glavni nusproizvod proizvodnje sira je sirutka koja se odvaja u posebne spremnike i otprema za hranidbu crnih slavonskih svinja čime su pokriveni i ekološki aspekti projekta.
DIANA PRPIĆ rođena je 7. 4. 1990. godine. Živi u Skakavcu u Karlovačkoj županiji te se bavi inovativnim uzgojem ekološkog batata – od sadnice do gomolja. Sadnica batata je reznica koja se nakon rezanja s gomolja batata umače u mikorizu i dalje stavlja u specijalizirane kontejnere za sadnice batata. Otkada proizvode sadnice batata u kombinaciji s mikorizom, kvaliteta i otpornost sadnica se povećala preko 90%. Mikoriza povećava otpornost biljke na loše uvjete, povećava prinos same te biljke jer rahli tlo, te se biljka može brže i bolje razvijati, a i izuzetno je dobra u ekološkoj proizvodnji jer ima sposobnost odbijanja štetnih učinaka pesticida na biljku – djeluje kao protumagnet. Želpoljoprivrednog zemljišta ja joj je u plasteniku grijanom na solarno grijanje i na peć na pelete napraviti i klijalište i plastenik za daljnji rast sadnica nakon presađivanja. To bi za njezin OPG bila “renesansa” u proizvodnji jer bi sve bilo u skladu s ekološkim standardima i prirodom. Prošle je godine ostvarila suradnju s DM-om kojem isporučuje ekološki uzgojene proizvode za prodaju, te s karlovačkim restoranima i tvrtkama kojima isporučuje grah, krumpir, kupus i batat. Većinu svojih proizvoda plasira putem društvenih mreža.
LUKA GLAVAČEVIĆ rođen je 19. 3. 1994. godine. U Strizivojni u Osječko-baranjskoj županiji bavi se uzgojem krava dojilja autohtone pasmine slavonsko-srijemski podolac za proizvodnju teladi. Njegov je cilj očuvati autohtonu pasminu ekološkim uzgojem krava te autohtone pasmine kao i njihovim križanjem s pasminom charolais. Cilj je križanja ovih dviju pasmina krupnija i otpornija telad s izuzetno kvalitetnim mesom. Pasmina slavonsko-srijemskog podolca je otpornija od ostalih pasmina na razne bolesti i vremenske uvjete, uz to i manje je zahtjevna za ishranom od ostalih pasmina. To rezultira brzim napretkom životinja hraneći se ekološki proizvedenom zdravom hranom. On i otac trenutno imaju 20-ak hektara poljprivrednog zemljišta i s tom površinom mogu uzgajati maksimalno 25 grla goveda. Za povećanje broja grla treba im i više zemlje te se nada da će im novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu u tome pomoći.
MLADEN KARAMARKOVIĆ rođen je 16. 4. 1993. U malenom naselju Ilmin Dvor (Virovitičko-podravska županija) pored rijeke Drave tik uz mađarsku granicu proizvodi mlijeko, kukuruz, djetelinu, djetelinsko-travnu smjesu, uljanu repicu, pšenicu i ječam. Korisnik je sredstava Programa ruralnoga razvoja, mjera 6.1. uz pomoć koje je nabavio mehanizaciju kako bi povećao svoje prinose. S obzirom na to da je njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo smješteno u malom naselju ističe se važnost socijalnog aspekta njegova projekta, a to je ostanak mladih u ruralnim naseljima i održivost ruralne sredine.
STIPE VULETIĆ rođen je 7. 3. 1982. godine. Profesor geografije koji je učionicu zamijenio radom na zemlji u dolini Neretve u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ekološki uzgaja mandarine, klementine, limune i ostale citruse. Kao jedni od pionira ekološkog uzgoja u Dolini Neretve, utrli su put za neke nove perspektive obrade zemljišta i uzgoja agruma. U paleti proizvoda osim sezonskih agruma (njih 8 različitih vrsta) danas imaju i 6 vrsta marmelada, med od cvijeta mandarine i par vrsta slatkiša od mandarine. Projekt „Mandarinet“ – mreža mandarina započeli su 2013. godine kada su uvidjeli mogućnost izravne prodaje mandarina krajnjim kupcima. Pokazalo se kako su kupci zapravo oduševljeni njihovim kvalitetnim proizvodima te su se takvom načinu prodaje počeli priklanjati i drugi proizvođači. S obzirom na to da članovi njegova gospodarstva rade i žive na dvije lokacije, u Opuzenu i Zagrebu, u svoje društveno odgovorno poslovanje uključili su i lokalnu zajednicu te su tako sponzori mnogih edukacijskih, obrazovnih i sportskih događanja u Gradu Zagrebu, kao i mladih sportaša.
TOMISLAV KOVAČ rođen je 17. 9. 1980. Na 35 hektara u Ozlju u Karlovačkoj županiji uspješno uzgaja ekološke orahe, tikve, bobičasto voće i razno povrće. Do 2010. njegovo se gospodarstvo bavilo uzgojem goveda, no uvidjevši neisplativost investicija u takvu proizvodnju odlučili su se za ekološki uzgoj oraha te tako postali ekološko gospodarstvo. Uz pomoć sredstava iz Programa ruralnoga razvoja osigurali su novu mehanizaciju za primarnu obradu, branje i doradu proizvoda (čišćenje, sušenje, poliranje, skladištenje i poliranje) te su postali primjer dobre prakse korištenja sredstava iz fondova Europske unije. Čestim i redovitim nastupima na sajmovima uspjeli su se nametnuti kvalitetom svojih proizvoda, a za daljnje unaprjeđenje poslovanja Tomislav Kovač planira nabaviti GPS uređaj te dron kako bi pridonijeli značajnim uštedama u gorivu, gnojivu te zaštitnim sredstvima.
TVRTKO MATIJEVIĆ rođen je 23. 1. 1992. godine. Inženjer agronomije svoja je teorijska znanja i ljubav prema pčelama prenio u ona praktična što je rezultiralo inovativnim projektom i dovelo ga u društvo deset najboljih mladih poljoprivrednika. Na svom OPG-u u Daruvarskom Brestovcu u kooperaciji s drugim pčelarima proizvodi prvoklasni pčelinji otrov koji se najviše koristi u farmaceutskoj industriji; za proizvodnju krema za pomlađivanje kože, za sportske ozljede, reumatske bolesti i migrene. Osim toga, proizvodi i med te sok, čaj i džem od aronije. Njegov je cilj udružiti pčelare u Hrvatskoj i kvalitetom i količinom pčelinjega otrova stvoriti konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu. Sa 66,9% melitina prema ispitivanju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar” njegov pčelinji otrov svrstava u višu klasu u svijetu jer se već s 50 posto melitina primjerice označava prvu klasu. Trenutno u procesu skupljanja otrova sudjeluje 13 pčelara s 2700 košnica te se nada kako će do 2020. godine taj broj biti povećan na 500 pčelara sa 70-100 tisuća košnica.
ZVONIMIR KALIĆ rođen je 15. 5. 1991. godine. Na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Đakovu u Vukovarsko-srijemskoj županiji na 23,7 ha ekološki proizvodi industrijsku konoplju (sorta Futura 75). Projekt je pokrenuo kako bi održao tradiciju proizvodnje koju su započeli njegovi djed i baka baveći se nekim drugim kulturama. Da bi zadovoljili potrebe tržišta za većim količinama proizvoda industrijske konoplje morali su zakupiti veće površine zemljišta i stvoriti vlastitu preradu. Na seoskom imanju uredili su prostor za preradu i proizvodnju sjemena industrijske konoplje te dobili ekološku stanicu za preradu i odobrenje Ministarstva zdravlja za proizvodnju finalnih proizvoda. Od industrijske konoplje proizvodi: konopljino, ulje, brašno i proteinski prah (bez glutena), sjemenke, konopljin čaj, kolače s brašnom konoplje, čokolade sa sjemenkama konoplje, med s konopljom, tjesteninu, kreme itd. U suradnji s HGK u potrazi za novim tržištem, svoje je proizvode predstavljao i izvan granica Hrvatske. U nadolazećem razdoblju, neophodna je izgradnja sušare za sušenje konoplje za tržište na malo i na veliko za što su ujedno potrebna i veća financijska sredstva koja želi ostvariti iz sredstava fondova EU.
Izvor: petir.eu