Karadžiću doživotni zatvor

Izrečenom presudom okončana je "karijera" čovjeka čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i čiji su simboli troipolgodišnja barbarska opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

799

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je kaznu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću s 40 godina na doživotni zatvor za genocid u BiH, ocijenivši kako je doživotni zatvor primjerenija kazna za zločin koji je počinio.

Karadžić tražio oslobađajuću presudu, Žalbeno vijeće potvrdilo sve elemente prvostupanjske presude, MICT  dosudio doživotnu kaznu

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude koji Karadžića terete za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini, za genocid u Srebrenici, višegodišnje teroriziranje Sarajeva, pa čak i uzimanje pripadnika UN-a za taoce te sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojeg su ti zločini počinjeni.

Podsjetimo, Raspravno vijeće je prije tri godine zaključilo kako je Karadžić zločine počinio sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata, s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati zauvijek uklone s BiH područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo i to na način da su širili teror među civilnim stanovništvom.

Kao “udruženi zločinački pothvat” okarakteriziran je i plan uklanjanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice 1995. godine, pa je proglašen krivim za progon, istrebljenje, deportacije, prisilno premještanje stanovnika, ubojstva, teroriziranje civila i uzimanje talaca.

“Blag i tolerantan” psihijatar

Radovan Karadžić rođen je 1945. godine u selu Petnjica, općina Šavnik u Crnoj Gori. Osnovnu školu završio je u Nikšiću, a potom se s 15 godina preselio u Sarajevo gdje je završio srednju medicinsku školu, a potom studije medicine, da bi na kraju specijalizirao psihijatriju, što je i doktorirao. Dio školovanja završio je u SAD-u, a u sarajevskoj bolnici na Koševu je pacijente liječio od depresije. Osim medicinom, Karadžić se bavio i pisanjem poezije. Sebe vidi kao mirnog, blagog i tolerantnog psihijatra punog razumijevanja za druge.

Skrivanje

Svojevremeno se, dok se skrivao, koristio lažnim dokumentima i identitetom Dragana Dabića, bavio alternativnom medicinom i tako zarađivao novac u privatnoj ordinaciji u Beogradu. Ni ljudi kod kojih je radio, kao ni njegovi stanodavci nisu znali da je to on. 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime