U sjedištu Sisačko-moslavačke županije u Sisku 27. travnja je održana Koordinacija župana Ive Žinića s načelnicima općina i gradonačelnicima o raspolaganju državnim zemljištem na kojoj je nazočio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Naime, 9. ožujka stupio je na snagu Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ovlasti za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem daje jedinicama lokalne samouprave, a općine i gradovi dužni su donijeti Programe raspolaganja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona. Župan Žinić je istaknuo kako je ovo jedan u nizu ovakvih sastanaka koje Ministarstvo poljoprivrede održava po županijama diljem Hrvatske.
„Mi smo jedna poljoprivredna županija jer gotovo 56 posto ukupne površine naše županije je poljoprivredno zemljište, dakle 236 tisuća hektara je poljoprivredno zemljište. Nažalost, ono nije kompletno u funkciji poljoprivrede. Imamo puno područja koja su poljoprivredna, ali nisu u funkciji, pogotovo područja koja su bila zahvaćena ratom, područje Banovine i Pounja gdje je i sve manje stanovnika i gdje je poljoprivreda u stagnaciji. Nekada je poljoprivreda u ovoj županiji, uz industriju, bila najvažnija grana razvoja, ali zadnjih dvadesetak i više godina određene stvari nisu bile naklonjene našim poljoprivrednicima. Sve što sam spomenuo utjecalo je da su nam stanovništvo i obiteljska gospodarstva sve starije i na neki se način teško bave poljoprivrednom, teško mogu pratiti trendove i biti u korak kako bi bili konkurentni na tržištu“, kazao je Žinić.
On je izrazio zadovoljstvo novim zakonom jer je uvjeren kako će županija, gradovi i općine na bolji način gospodariti poljoprivrednim zemljištem. Dodao je kako je to važan korak ka decentralizaciji, a uvjeren je i da pridonijet kvalitetnijem razvoju na našem području, pogotovo u segmentu poljoprivrede.
Majdak je istaknuo kako je Zakon o poljoprivrednom zemljištu dio poljoprivredne reforme i uz Zakon o OPG-u, Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te Zakon o poljoprivredi bit će okvir nove poljoprivredne politike koju provodi Vlada RH zajedno s Ministarstvom poljoprivrede kako bi stavili u fokus primarne poljoprivrednike i OPG-ove kojih je danas oko 166 tisuća.
„To je temeljni, strateški, organizacijski oblik hrvatske poljoprivrede u budućnosti, a i EU je 2014. godinu proglasila godinom malih poljoprivrednika i na taj način definirala smjer za buduću reformu poljoprivredne politike koja će se dogoditi 2020. godine, a slučajno ili ne, Hrvatska će tada predsjedati Europskom unijom i resorno će ministarstvo tada imati vrlo zahtjevan zadatak u definiranju i oblikovanju nove, zajedničke poljoprivredne politike. Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije dio EU politika. Poljoprivredno zemljište je dio nacionalne politike i mi smo na taj način definirali model raspolaganja ovim najvažnijim resursom u poljoprivredi. Trenutno je 1,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD. Sisačko – moslavačka županija je, temeljem površina upisanih u ARKOD, točnije 66 951 hektar, sedma županija u Hrvatskoj po veličini i obujmu poljoprivredne površine upisane u ovaj sustav“, rekao je Majdak dodavši kako se novim zakonom definira raspolaganje putem zakupa i prodaje koje je sada ponovno pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave. Državno zemljište daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje. Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara.
„Vraćamo se na onaj zakon do 2013. godine u okviru kojeg ste vi, 19 jedinica lokalne samouprave s područja Sisačko-moslavačke županije, podnijeli na suglasnost ministarstvu vaše programe raspolaganja. 17 ih je podnijelo, Majur i Donji Kukuruzari nisu, a Hrvatskoj Kostajnici nije odobren. Dakle, 90 posto je tada podnijelo programe raspolaganja, a 95 posto ih je odobreno. Polazimo od činjenice kako ćete, do 9. lipnja, vi ove programe revidirati, ustanoviti stanje po pitanju raspoloživog državnog poljoprivrednog zemljišta za zakup ili za prodaju“, pojasnio je Majdak.
Novi zakon definira i ukupnu površinu koja je državno poljoprivredno zemljište, a ona je na području Sisačko – moslavačke županije oko 49 tisuća hektara. Prijašnjim oblicima raspolaganja je bilo obuhvaćeno 39 555 hektara, naglasio je Majdak, rekavši kako su još uvijek veliki potencijali za definiranjem novih programa i za stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta na području ove županije. Općine i gradovi obvezni su do 9. lipnja izraditi i na svojim općinskim i gradskim vijećima usvojiti Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem kako bi, po dobivanju suglasnosti, mogli krenuti u raspisivanje natječaja. Ukoliko to ne učine, posao, ali i prihode, preuzet će jedinica regionalne samouprave, tj. Županija.