Kad bi ljudi shvatili, koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive.
Uzimanje svježeg soka i čaja od koprive korisno je u liječenju: raznih anemija (naziva se još i željezni tonik), u prevenciji ateroskleroze, bubrežnih oboljenja i upala mokraćnih kanala i mjehura (za jače mokrenje, kod cistitisa, infekcija, raznih iritacija, krvarenja, kod pojave krvi u mokraći, katara, kamenaca i pijeska), bolesti prostate (upale, infekcije, benigne hiperplazije prostate (BHP), povećane prostate, pri teškoćama u mokrenju – ekstrakt od korijena koprive stimulira muške hormone – testosteron i ženske – estrogen). Pomaže oboljelima od šećerne bolesti jer smanjuje razinu šećera u krvi i dobra je dijetalna namirnica, preporučuje se oboljelima od Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, zatvora, pogotovo za odstranjivanje određenih zadebljanja, zaustavlja i sprečava krvarenje, naročito iz nosa (u nos se ukapa svježi sok iz listova koprive) te krvarenja iz maternice, pluća, crijeva, bubrega i mokraćnih putova, a izvrsno djeluje i kod hemofilije te kod krvarenja slabih krvnih žila.
Pomaže kod peludne groznice i ostalih vrsta alergija (otvara začepljen nos te ublažava i liječi infekcije koje izaziva alergen), pobuđuje izmjenu tvari, jača i čisti krv i cijeli organizam, liječi bolesti metabolizma, jača imunitet, snižava visok tlak, sprečava stvaranje kamenaca i pijeska u bubregu i mjehuru i uništava ih, liječi posljedice radioaktivnog zračenja, pojačava stvaranje mlijeka u dojilja, potiče rast kose, sprečava ćelavost i otklanja prhut, liječi jetru (detoksicira i jača, masna jetra, žutica, insuficijencija jetre, slaba jetra), dobra je za bolesti žuči i slezene, bolesti želuca i crijeva (katar, gastritis, krvarenja, proljevi, upale crijeva, kronične upale tankog crijeva…), kod oboljenja dišnih putova i organa, kod raznih tumora i težih oboljenja, kožnih oboljenja (nečistoće, sunčane pjege, opekline, ekcemi, koprivnjače).
Žarenjem bolnih reumatskih mjesta svježom koprivom, kao i kod išijasa, olakšavaju se bolna stanja, pojačava protok površinske cirkulacije kože, raznih rana, a naročito venskih rana na potkoljenici (pije se čaj od koprive i rana se maže svježim sokom, a tinkturom od koprive se čisti – također se može stavljati oblog od kratko prokuhanih listova koprive na veće venske rane), bolesti ženskih spolnih organa i menstrualnih tegoba (razne bakterijske infekcije, infekcije s kandidom, kod neredovitog ciklusa, predmenstrualni sindrom), reume kostiju i zglobova (osteoartritis, reumatoidni artritis, burzitis, tendinitis), gihta (pojačano izlučuje mokraćnu kiselinu), hemoroida (ispiranje čajem). Umjesto soka od koprive koristi se čaj od osušene koprive, prema receptu.
Regenerira organizam
Kopriva je djelotvorna kod svih upalnih unutarnjih procesa, naročito kod urinarnog i respiratornog sustava (infekcije, alergije, bronhitis, kašalj, laringitis, astma kod koje djeluje kao antihistaminik u obliku čaja od listova i korijena, peludna hunjavica i kihavica, peludna groznica, tuberkuloza – uzimati čaj i sirup s medom).
Cijela biljka – i korijen i stabljika i list i cvijet prepuni su prirodnih elemenata bez kojih ljudski organizam ne može opstati: kalija, kalcija, željeza, fosfora, magnezija, natrija; vitamina C, B2, B5, K… I posebno karotena – provitamina A, nužnog za dobar vid, zdravu kožu i kosu, za liječenje infekcija usta, nosa i grla, za zdravlje cijelog dišnog i probavnog sustava.
Za usporedbu: u pola kilograma kopriva ima tri puta više provitamina A od dnevne potrebe ljudskog organizma; u 10 grama špinata ima 10 miligrama kalcija i 8 miligrama magnezija, a 10 grama koprive sadrži čak 290 miligrama kalcija i 86 miligrama magnezija.
U proljeće skupljamo mlade vrhove, s gornjih 4 do 6 listova. Dakle, postupit ćemo kao kod šparoga – treba nam samo mladi vrh, bez žilavih vlakana. To nam onda može poslužiti kao prvi proljetni vitaminski obrok – za juhu, varivo, prilog, za sirup ili sok. Od svježe koprive također se može spraviti čaj ili uvarak, a od svježeg korijena uvarak i tinktura.
U proljeće možemo skupljati i cijelu biljku s korijenom. Kopriva cvate od svibnja do rujna. Listove valja pokupiti prije cvatnje. Istraživanja su pokazala da bi listovi koprive nakon cvatnje mogli biti štetni za bubrege.
Novu koprivu možemo brati ujesen, prije nego što ju ubije mraz. To je važno kada se radi o koprivi za unutarnju upotrebu. Kada se kopriva koristi za vanjsku upotrebu možemo brati cijelu biljku – od proljeća do jeseni.
Sušenje koprive
Koprivu sušimo u tri oblika – listove, korijen i cijelu stabljiku. Svaki oblik ima svoju namjenu – čaj, tinktura, kupka. Nakon berbe, stabljiku koprive možete ostaviti jedan dan razgrnutu na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu da malo svene kako biste s njom potom lakše manipulirali. Stavljamo ju sušiti tako da biljke rasporedimo na prostirku od papira, trske ili slame u tankom sloju. Listove možemo odvojiti odmah, a možemo i kasnije kada se stabljika već napola osuši. Jako je važno da je mjesto suho. Ako je ljeto s puno kiše i vlage, koprivu treba dosušiti u zatvorenom prostoru, na umjerenoj temperature – između 37 i 38 stupnjeva. Nepravilno osušena kopriva poprimi smeđu boju i sasvim izgubi ljekovita svojstva.
Korijen koprive se ne pere. Treba ga samo dobro iščetkati četkom za čišćenje povrća i odmah staviti na sušenje, može na isto mjesto i pod istim uvjetima kao i list, odnosno stabljiku. Korijen ne smije stajati u vodi niti biti na vlažnom mjestu. I list i korijen usitnimo kada su sasvim suhi. Suha biljka čuva se u papirnatim ili platnenim vrećicama ili u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na tamnom mjestu.
Masaža koprivom
No, ima ljekovitih postupaka i pripravaka za koje će vam ipak zatrebati isključivo svježe ubrana kopriva. Osim soka i sirupa, to je prije svega masaža koprivom (urtikacija). Masaža ili šibanje koprivom od davnina se primjenjuje kao efikasno sredstvo kod bolova od artritisa, reume, išijasa. I danas, mnogi stariji ljudi rado će vam i živo svjedočiti kako nema boljeg sredstva protiv bolova u zglobovima i križima od žarenja bolnih dijelova tijela koprivom. Jer, kopriva tjera na rad slabo tijelo, pobuđuje mišiće, živce, limfu, pojačava cirkulaciju. Sjetite se starih Egipćana i rimskih legionara.
Kada tome dodamo suvremena saznanja da kopriva u obliku čaja, tinkture, soka, sirupa potiče mokrenje, djeluje protuupalno, uklanja natrij iz organizma, k tome još potiče i obnovu stanica pa time i obnovu hrskavičnog tkiva – jasno je koliko se kopriva ne može dosta nahvaliti kao lijek za bolove u kostima, zglobovima i križima. No, neće svi ljudi jednako podnijeti žarenje koprivom. Ako su senzacije burne, bolje je ne koristiti tu metodu.
Priprema čaja od koprive
Čaj od koprive može se pripremiti od lista i stabljike koprive te od korijena koprive.
Recept za čaj od lista stabljike je jednostavan: dvije čajne žličice osušenog i usitnjenog lista koprive (ukupno oko četiri grama) stavimo u dva decilitra uzavrele vode, sklonimo s vatre, poklopimo i ostavimo da odstoji 20 minuta.
Čaj možemo pripremiti i od svježe biljke. Optimalni recept je: uzmemo 30-tak grama mladih gornjih dijelova stabljike s listovima i kuhamo 5-6 minuta u 6 dl vode. Ostavimo da odstoji dok se ohladi. Ocijedimo i količinu koju ćemo popiti podgrijemo da bude topla, ugodna za piće. Količina je dostatna za jednodnevnu upotrebu kod liječenja – tri puta po šalicu dnevno.
Dnevnu količinu čaja od korijena koprive pripremit ćemo tako da šest žličica usitnjenog suhog korijena koprive stavimo u šest decilitara hladne vode, dvije-tri minute uz miješanje prokuhamo, pustimo da se ohladi i procijedimo.
Tinktura od koprive
Korijen koprive se skupi i očisti na opisani način. Nareže se na sitno i stavi u teglu, onakvu kakvu inače koristimo za zimnicu. Uzmemo jaku neutralnu rakiju (40 posto alkohola), može lozovača, komovica …
Napunimo korijenom teglu tri prsta ispod vrha. Nalijemo rakiju da prekrije korijen. Zatvorimo dobro zaptivajućim poklopcem. Ostavimo da stoji dva tjedna na tamnom i toplom mjestu, uz povremeno okretanje.
Tinktura se priprema i od suhog korijena. Osušimo korijen koji smo sami iskopali. Ili ga kupimo kod travara odnosno u biljnoj ljekarni. Ako nemamo domaće rakije kupimo i pola litre čistog medicinskog alkohola jačine 80 posto. Razblažimo ga destiliranom vodom – 50:50. Postupak je isti kao kod svježeg korijena, s tim da ćemo postupak otapanja, ovisno o temperaturi, produžiti na tri tjedna do mjesec dana. Korištenje: tri puta dnevno po 20 kapi u pola decilitra po mogućnosti izvorske vode – i popijemo naiskap poput aperitiva prije jela.
Sok od koprive
Najjednostavniji je način da svježe ubrane vrške mlade koprive stavite u sokovnik. Vrlo je djelotvoran u liječenju pojedinih bolesti. Uzima se po jedna velika žlica tri puta dnevno. Budući da nije baš ugodnog okusa može se pomiješati s medom.
Sok se može pripremiti i otapanjem vrhova mlade koprive u vodi. Naberite 20-tak vrhova i stavite u litru hladne vode. Drugi dan koprivu u toj vodi dobro istiještite i procijedite. Za bolji ukus dodajte sok od naranče ili limun pomiješan s medom. Popijte kroz dan.
Protiv alergija
Kao efikasan lijek protiv alergije, posebno kada se radi o peludnoj groznici, kopriva se koristi od davnina. Pijenje čaja od koprive kroz duže vrijeme može spriječiti sezonske alergije, ili ublažiti simptome kao što su kihanje i svrbež što ih uzrokuje alergijski rinitis.
Utjecaj koprive na kožu i kosu
Već smo rekli da kopriva i izvana ima snažan utjecaj na ljudsko tijelo. Još je djelotvornija u kombinaciji s unutarnjom upotrebom. Već samo pijenje čaja čini kožu čišćom i zdravijom, a kosu čvršćom i sjajnijom. Kopriva čisti kožu od lišajeva, ekcema i drugih kožnih bolesti. Brojni preparati za njegu kože u trgovinama zdrave hrane često navode koprive kao sastojak. Budući da je kopriva i prirodni antiseptik, čaj je dobar i za ispiranje i parenje kože lica.