U prostorijama svog zagrebačkog ureda, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u siječnju 2018. godine primila je predstavnike Udruge DAR, neprofitne udruge koja djeluje od 2014. godine te pruža podršku darovitim učenicima na području Republike Hrvatske kojih prema Strategiji znanosti obrazovanja i tehnologije ima oko 7500, a udruga DAR radi na provođenju navedene Strategije.
Predstavnici Udruge su zastupnici Petir predstavili svoje ciljeve te je zamolili za pomoć pri prikupljanju informacija vezanih uz podršku darovite djece u svim državama članicama Europske unije.
Zastupnica Petir je, uz suradnju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), uputila upitnik svim državama članicama za pružanjem informacija o zakonodavnom načinu reguliranja programa za darovitu djecu i financijsku podršku tih programa. Prema rezultatima koji su nakon istraživanja dobiveni, proizlazi kako je od svih država članica, Mađarska najbolji primjer dobre prakse kada je riječ o zakonodavnoj regulaciji i financijskoj podršci darovite djece. Od zemalja članica koje su pozitivno odgovorile na upitnik, samo Mađarska zakonski regulira financiranje darovite djece, dok je u Luksemburgu u tijeku zakonodavna reforma koja se izravno odnosi na darovitu djecu.
S druge strane, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Litva i Švedska ni na koji način se u svojim zakonskim i drugim regulativama ne referiraju posebno na nadarenu djecu te nemaju predviđen jedinstven državni sustav podrške. U ovim slučajevima, škole su prepuštene vlastitim inicijativama i donošenju odluka o programima koji bi poticali darovitu djecu na dodatan rad i napredovanje. Od navedenih država, škole u Danskoj, iako službenih programa obrazovanja za darovite učenike nema, niti je pojam inteligentni ili nadareni učenici spomenut u školskom zakonodavstvu, ipak od 2016. godine mogu zatražiti financiranje od Ministarstva obrazovanja za projekte koji podržavaju napore u osnovnim i srednjim školama za talentirane i visoko talentirane učenike. Dosad je odobreno sedam takvih projekata, koji zajedno dobivaju osam milijuna danskih kruna. Slična je situacija u Češkoj, Estoniji i Rumunjskoj gdje država financira pojedinačne programe, projekte i natjecanja za darovitu djecu unatoč nepostojanju jedinstvenog obrazovnog programa ili sustava financiranja za svu nadarenu djecu.
Države poput Bugarske, Slovenije i Španjolske podržavaju rad darovite djece kroz fondove namijenjene stipendiranju učenika i studenata koji ulaze u kategoriju izvrsnosti i posebnih talenata. U nekim državama, poput Latvije, Malte, Nizozemske i Poljske financiranje darovite djece dio je općenitog obrazovnog sustava čija sredstva dolaze iz državnog proračuna. Češka, Mađarska i Malta su jedine tri države koje su pozitivno odgovorile na pitanje vezano uz povlačenje sredstava iz EU fondova. Mađarska i Češka to čine izravno za darovitu djecu dok Malta općenito za sustav obrazovanja bez posebne naznake darovite djece. Austrija i Nizozemska prepoznaju važnost podrške i posebnog obrazovanja darovite i talentirane djece, međutim ne predviđaju posebne mogućnosti podrške i financiranja.
Prema svemu navedenom proizlazi kako u državama članicama postoji čitava paleta različitih načina financiranja i prepoznavanje važnosti poticanja mladih, talentiranih, darovitih ljudi. Hrvatska može puno učiti od svojih susjeda kako bi na najbolji način mogla podržati i ulagati u mlade generacije i na taj način izravno ulagati u budućnost i prosperitet vlastite države.
Zastupnica Marijana Petir prepoznaje važnost projekata i inicijativa koje udruge poput udruge DAR promiču te smatra kako se treba aktivno nastaviti podizati svijest o potrebi za ulaganjem u obrazovanje u Republici Hrvatskoj, ne samo kroz uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova već kroz razrađen sustav podrške na državnoj razini koji bi svojom osnovnom zadaćom smatrao kreiranje pozitivnih politika i klime za daljnji razvoj financijske podrške nadarene djece.
Izvor: petir.eu