Očekuju nas nesnosne vrućine! Evo savjeta kako se na to pripremiti

62

Pred nama je iznimno vruć vikend. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) upozorava na neuobičajeno vruće dane u prvoj polovici mjeseca koji se inače očekuju tek u drugoj polovici lipnja.

Ako se nastave vrući dani, mogli bi zabilježiti nove toplinske rekorde.

Pogledamo li prosječan broj vrućih dana u lipnju i prvo evidentiranje toplinskih rekorda u lipnju, možemo primjetiti koliko nas dijeli od novih maksimalaca.

U Osijeku je 20. lipnja 1908. zabilježeno 39,6 stupnjeva, u mjesecu koji je imao prosječno 6 vrućih dana. U Zagrebu je 30. lipnja 1950. godine zabilježeno 37,6 stupnjeva s prosječno 4 vruća dana. Gospić je 1935. godine evidentirao jedan vrući dan i to je bilo 28. lipnja s 35,4 stupnja.

Sisak je jedan od nositelja temperaturnih rekorda s čak 40 stupnjeva zabilježenih 24.8.2012., godinu kasnije 8. kolovoza u Goricama je zabilježeno 39,4 stupnja.

Osim na toplinske valove ovih dana treba upozoriti i na vrlo visoku opasnost od UV zračenja čije mjerene vrijednosti možete pratiti ovdje.

Zaštitite se od vrućina – kako vrućine djeluju na nas

Ne preporuča se izlazak iz domova u najtoplije vrijeme dana, odnosno od 10 do 17 sati, pogotovo djeci, trudnicama, starijim osobama, srčanim bolesnicima i bolesnicima s kroničnim bolestima.

Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta.

Potrebno je redovno piti negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da ne bi izazvali jaču dehidraciju. Osvježiti se možete rastapanjem kockice, dvije leda u ustima. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Ukoliko radite na otvorenom trebali bi se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Prostoriju u kojoj boravite nastojte držati rashlađenom, no nemojte imati velika odstupanja od stvarne vanjske temperature. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here