Predstavljen Velikogorički zbornik, gost predavač Krešo Beljak

3077

U Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica jučer, 20. svibnja, predstavljen je prvi broj Velikogoričkog zbornika, a gost predavač na temu “I. polovica 20. stoljeća i danas” bio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Prvi broj Velikogoričkog zbornika, časopisa za povijest, kulturu i narodnu baštinu Turopolja i velikogoričkog kraja predstavljen je u prepunoj Vijećnici goričkog Pučkog otvorenog učilišta. Na 88 stranica opsežno je opisan dio povijesti, kulture i narodne baštine Turopolja, a glavna tema prvoga broja je 1. svjetski rat o kojem pišu mladi politolog Domagoj Šagovac te kustos povijesne zbirke Muzeja Turopolja Josip Popovčić. Velikom Goricom bavi se i prof. dr.sc. Branko Dubravica u svojoj knjizi “Teritorijalni ustroj Velike Gorice od kotara i općine do grada (1871. -1995.)” predstavljenoj u sklopu Zbornika, a koja studiozno prati politički i teritorijalni ustroj Velike Gorice od 19. stoljeća do danas.

Gost predavač na temu “Ima li sličnosti – I. polovica 20. stoljeća i danas” bio je Krešo Beljak, magistar edukacije geografije te sveučilišni specijalist vanjske politike i diplomacije, ujedno i predsjednik HSS-a:

“Ne bih rekao da postoje prevelike sličnosti, naravno postoje poveznice, ali politička scena općenito je vrlo turbulentna i vrlo slojevita. Trebali bismo znati o povijesti i prošlosti, ali ne bismo se trebali previše osvrtati.”

U rubrici “obljetnice” dr.sc. Hrvoje Petrić osvrnuo se na početke Hrvatske pučke seljačke stranke u povodu 115. godišnjice njezina osnutka.

Osnovana od strane intelektualaca, šestorice urednika i izdavača novina, četvorice svećenika i pravnika, trojice posjednika, dvojice književnika, novinara, obrtnika, knjigovođe, trgovca, profesora, upravitelja imanja i tek dvojice seljaka, naziv “seljačka” nosi jer je u to vrijeme čak 90% stanovništva živjelo na selu. 1920. godine Hrvatska pučka seljačka stranka mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka i pod tim imenom, u okviru republikanskog programa, postaje ključna hrvatska politička stranka. Godine 1925. mijenja ime u ono koje je zadržano do danas – Hrvatska seljačka stranka (HSS).

HSS su osnovali Antun i njegov mlađi brat Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena, a tri temeljne vrijednosti nosi i danas: borbu za hrvatska nacionalna prava, demokratizaciju društva i socijalnu pravdu za sve.

“Hrvatska seljačka stranka najstarija je hrvatska politička stranka koja djeluje u kontinuitetu. To je izvorna, originalna hrvatska politička ideja, većina ostalih su uvezene. Čast mi je biti predsjednikom ove stranke, transformiramo se u modernu stranku, zelenu stranku, kao što su to napravile sve slične stranke u Europi i uvjeren sam da će ta hrvatska zeleno osviještena, socijalno svjesna stranka opstati sljedećih 115 godina”, poručio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak, a na 115. obljetnicu najstarije i jedne od najznačajnijih hrvatskih stranki osvrnuo se i saborski zastupnik, ujedno i glavni tajnik HSS-a Željko Lenart:

“Naša stranka bavila se i prosvjetom, jer je naš osnivač bio profesor, ujedno i prvi školovani političar na ovim prostorima. Hrvatska seljačka stranka danas je stranka koja se vratila na put Stjepana i Antuna Radića, stranka na čelu s Krešom Beljakom i novim vodstvom koje se ne bavi vlastitim interesom, već interesom malog čovjeka.”

U prvom Velikogoričkom zborniku može se pročitati i o 40-godišnjem istraživačkom radu prve žene Muzeja Turopolja, Višnje Huzjak, o kojem piše mlada kustosica Maja Ergović.

Više o ovim, ali i mnogim drugim povijesnim i aktualnim temama može se pročitati u prvome broju Velikogoričkog zbornika, koji će u nakladi Magna silve j.d.o.o. izlaziti dva puta godišnje i u čijem su stvaranju sudjelovali brojni istaknuti Velikogoričani, Turopoljci, intelektualci ili jednostavno – vrijedni čuvari narodne baštine Turopolja.

[srizonfbalbum id=2651]

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime