PRESUDU UŽIVO PRATITE NA ICTY PRESUDA.
TIJEK:
11:22 Pale su sve točke optužnice.
11:16 Vijeće nije utvrdilo Šešeljevu odgovornost za poticanje u njegovim govorima o protjerivanju Hrvata. Nije se moglo utvrditi da su se Šešeljevi govori iz optužnice odnosili na sukobe.
11:07 Sudac: ‘Ništa ne upućuje na to da je postojala zločinačka svrha u njegovom odašiljanju dragovoljaca. Nedostatak dokaza je dovoljan da se odbaci optužba o UZP-u’
11:06 Sudac navodi kako je Šešelj bio vođen političkom strašću da se stvori tzv. Velika Srbija, ali nema dokaza za kriminalni cilj za slanjem dobrovoljaca. Regrutiranje i raspoređivanje dobrovoljaca s drugim srpskim snagama ne predstavlja nezakonitu djelatnost. Kontekst rata mogao mu je dati solidno opravdanje. On je davao podršku ratnim navodima.
11:01 Tužiteljstvo smatra da je Šešelj odgovoran za fizičko počinjenje zločina deportacije i nečovječnog postupanja, prisilnog premještanja u odnosu na govore optuženika kao suučesnika koji je sudjelovao u UZP-u te huškanju i pomaganju istoga. Da bi se uspostavila njegova odgovornost, treba utvrditi cilj. Ako cilj nije zločinački, činovi koji su počinjeni da bi se došlo do toga moraju biti zločinački.
10:52 Vijeće smatra da Tužiteljstvo nije dalo dovoljno dokaza niti o ubojstvima u Crnoj Reki, dokazi ne pokazuju da su napadi u Hrtkovcima bili masovni. Nije dokazan pirisilni rad niti okrutno postupanje na Ovčari i Veleprometu. Vijeće smatra da tužiteljstvo nije prikazalo dovoljno dokaza da vi se utvrdilo počinjenje ubojstva nesprskih zatočenika na brdu Žuć kod Sarajeva, zločina u Vukovaru.
10:51 Vijeće utvrđuje da nedostaju ključni pravni razlozi da bi se ustvrdili dokazi o zločinu protiv čovječnosti.
10:47 Sudac kaže kako Tužiteljstvo nije na jasan način objasnilo da su civili stradali u sukobima bili isključivi cilj napada, te zamjera tužiteljima manjkavost dokaza u vezi između zlodjela i odlasku civila iz određenih područja.
10:42 Nema dovoljno dokaza koji bi utvrdili povezanost Šešelja i ostalih paravojnih formacija.
10:35 SRS je imao dvostruku strukturu. Imali su ogranke u Hrvatskoj, Vojvodini, BiH, Crnoj Gori, a cilj je bio stvaranje Velike Srbije’, naveo je sudac.
10:33 Antonetti objašnjava kako je Šešelj osnovao Srpski četnički pokret, kojem je bio predsjednik, a koji je zabranjen. S Tomislavom Nikolićem osnovao je Srpsku radikalnu stranku.
“Ciljevi SRS-a bili su uglavnom isti kao oni SČP-a, stvaranje ujedinjene srpske države koja bi imala granice definirane linijom Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica” rekao je.
10:30 Vijeće je prihvatilo kao dokaze brojne iskaze iz njegovih knjiga. To je važno da bi vidjeli mogu li se te izjave u knjigama pripisati Šešelju, rekao je sudac.
10:23 – Vijeće smatra da su tužitelji ‘pomutili’ navode i da je onda prema tome Šešelj ispao član zločinačkog pokreta u svim zlodjelima, kaže sudac. Tužitelj nedosljedno koristi riječi nasilje i zločin, kaže sudac.
10:18 sati – Šešelj prikazuje Srbe kao žrtve, žrtve hrvatske i muslimanske agresije. Također ističe da su Hrvati i Muslimani, svako u svojoj zemlji, započeli neustavno odcjepljenje koje je pak pokrenulo cijeli sukob u kojem su se Srbi prikazali po njemu kao branitelji zakona, rekao je sudac.
10:14 sati – Šešelj se izjasnio da nije kriv po svim točkama optužnice. U završnim riječima odlučio je da ne pozove bilo kakve svjedoke niti da iznese pred Raspravno vijeće dodatne dokaze.
Trinaest godina nakon dobrovoljne predaje Vojislava Šešelja haškom sudu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas će izreći prvostupanjsku presudu vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.
Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.
“On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka”, kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.
Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dva tjedna uoči njezina objavljivanja kako ga ona ne zanima te je najavio žalbu na presudu “kakva god bila”. On je ustvrdio kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.
Šešelj je na uvjetnoj slobodi od studenoga prošle godine kada ga je haški sud pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva.
Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju “velike Srbije” sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.
Tužiteljstvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, “srpske zemlje” u Hrvatskoj i BiH.
Među govorima mržnje koji su prikazani u sudnici su i oni iz 1991. – od plitvičkog govora u kojem je najavio da će se “kotrljati glave” preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku na kojem je govorio da je to srpska zemlja, do govora u skupštini Srbije potkraj ’91. u kojem je pozvao na razmještanje JNA na granice “velike Srbije”, zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve. Obrana granica “velike Srbije” na području Hrvatske bila je važnija “nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve – pa “tko im je kriv – htjeli su rat, imaju rat”, kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije. U Vukovaru, pak, poručio je da “nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara”, a kako su tužitelji istaknuli – njegovi dobrovoljci “napravili su upravo ono što je Šešelj govorio”.
U Skupštini se u travnju 1992. zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine a na mitingu u Hrtkovcima u svibnju ’92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići Šešelj je poručio da će” ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima” do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u “svoju lijepu”.
Dokazujući njegovu odgovornost za vukovarske zločine, tužitelji su kao svjedoke izveli i Šešeljeve dobrovoljce i pripadnike srpskih snaga koji su opisali kako su dobrovoljci Srpske radikalne stranke sudjelovali u zločinima nad Hrvatima, te kako ih je Šešelj tijekom obilaska za vrijeme borbi za Vukovar ohrabrivao da ustraju i sam pucao na hrvatske snage.
Tužitelji su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili ‘pogrešne’ nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.
U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka.
Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.
Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.
Izvor: Hina