Šestu godinu za redom su u Kutini, u sklopu projekta „S njive na stol“, dodijeljeni certifikati domaćim proizvođačima koji svoje proizvode prodaju na kutinskoj tržnici.

Krešimir Lenić, direktor Komunalnih servisa. Tvrtke koja upravlja kutinskom tržnicom, pojasnio je kako su osim certifikata, ovi proizvođači prepoznati po žutim majicama i zelenim pregačama s natpisom „Proizvodi hrvatskog seljaka“ koji su kupcima na gradskoj tržnici u Kutini znak i jamac da kupuju domaći proizvod izravno od poljoprivrednog proizvođača, tj. s njive na stol.

„Bit ove akcije je što se na vidljiv način htjelo odvojiti proizvođače od prekupaca. Kad smo krenuli s ovom akcijom, odvojili smo proizvođače koji imaju svoje, domaće proizvode i oni imaju posebno označene majice i pregače. Ovaj nam projekt znači jako puno. Proizvođačima smo omogućili plasman njihovih proizvoda koji, zbog toga što su domaći, mogu prodavati i po nešto višoj cijeni. Ovdje na tržnici imamo oko 80 štandova, od toga je preko 40 od domaćih proizvođača i oni se čak i šire. Po tome smo prepoznatljivi, jer vi danas lokalno proizvedenu robu u principu možete kupiti samo na tržnici ili direktnoj od proizvođača, na njihovom kućnom pragu“, kazao je Lenić.

Certifikat „Proizvod hrvatskog seljaka“ ove je godine u Kutini dobilo 47 domaćih proizvođača. 34-ero od njih je s područja grada Kutine, istaknuo je kutinski gradonačelnik Zlatko Babić.

„Grad Kutina im direktno pomaže na način da im sufinanciramo 50% zakupa za prostor na tržnici. Osim toga, imamo i brojne druge poticaje za koje godišnje iz proračuna izdvajamo oko 500 tisuća kuna za nekih sedam – osam mjera s kojima potičemo poljoprivrednu proizvodnju na našem području. Ove godine smo uveli besplatno savjetovanje za OPG-ovce s područja Kutine u našoj Razvojnoj agenciji MRAV gdje oni mogu doći i tražiti savjet ili pomoć prilikom apliciranja na natječaje“, rekao je Babić.

Certifikat je ovo koji jamči kako imamo kvalitetnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode kvalitetne, domaće proizvode, kazao je na dodjeli  certifikata u Kutini sisačko – moslavački župan Ivo Žinić.

„Dobiti certifikat pravog hrvatskog, seljačkog proizvoda nije jednostavno. Treba ispunjavati one osnovne elementarne uvjete za koje se mi zalažemo, a to je da da ti OPG-i imaju svoju vlastitu proizvodnju, svoje poljoprivredne proizvode i da to samostalno prodaju. To trebamo cijeniti!  Treba naglasiti kako je u početku bilo svega 10-ak ili 15-ak certificiranih poljoprivrednih proizvođača, a danas ih samo ovdje  na kutinskoj tržnici imamo 47. To je veliki napredak! Bez obzira što je mnogo poljoprivrednika, malih OPG-ova u zadnjih desetak i više godina propalo, bez obzira na sve subvencije, mislim da se pomalo budi ponovo i ta svijest o zdravoj i kvalitetnoj hrani pa tako i o proizvodnji takvih proizvoda“, ustvrdio je Žinić.

Jedna od onih koja je dobila certifikat je Anka Krupljan iz Selišta koja na svom OPG-u uzgaja uglavnom sezonsko povrće. Na kutinskoj tržnici prodaje već pet godina, a isto toliko godina dobiva i certifikat za svoje proizvode.

„Već petu godinu ga dobivamo. Kad posadimo povrće, povjerenstvo dođe k nama, sve pregledaju i u konačnici budu zadovoljni, a mi dobijemo certifikat. Kupci to sve više prepoznaju, prepoznaju domaće proizvode i cijene ih“, kazala je Krupljan.

Danijela Ruf iz Slabinje kod Hrvatske Dubice na kutinskoj tržnici prodaje povrće. Proizvodnjom povrća bavi se tri godine, od prošle godine ga prodaje na tržnicama u Novskoj, Pakracu i Kutini, a certifikat dobiva prvi put.

„Ove godine smo prvi puta u postupku certifikacije. Željeli smo probati dobiti certifikat. Do sad nismo jer nismo niti znali za to. Obišli su nas predstavnici povjerenstva, vidjeli što sadimo, na kojoj površini i gdje, kako to sve izgleda. Certifikat je ipak neka sigurnost ljudima da znaju da je to proizvedeno kod kuće, da je domaće“, rekla je Ruf.

Dodajmo kako je projekt Certificirane seljačke tržnice započela još 2006. godine Udruga Hrvatskih tržnica, a projektom „Proizvodi hrvatskog seljaka“ želi se očuvati i poticati tradicionalni način proizvodnje, biološka raznolikost i kulturna baština ruralnog područja te plasman domaćih, kvalitetnih proizvoda direktno s polja na tržnicu do potrošača.

[srizonfbalbum id=2005]

 

 

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime