Rambo oslobođen za ratni zločin nad maloljetnicima u Petrinji, Biraču 12 godina zatvora za ubojstva u Kostajnici

6053

Zbog nedostatka dokaza nepravomoćno je u odsutnosti oslobođen Dragan Čavić zvani Rambo, optužen da je u srpnju 1993. na području Petrinje počinio ratni zločin nad civilima ubivši maloljetnu Zrinku Gmaz, a ranio njezinog brata Domagoja te bratića Igora Karaulu.

Sutkinja Jadranka Kos u obrazloženju je pojasnila da je je sudac istrage sisačkog Županijskog suda 16. srpnja 1993. izašao na očevid tražeći od UNPROFOR-a da osigura mjesto počinjenja kaznenog djela, što su mirovne snage odbile učiniti zbog čega su izostali materijalni dokazi.

”Neosporno je da se događaj desio i da je u njemu poginula maloljetna Zrinka Gmaz, dok su teško ranjeni njezin brat Domagoj Gmaz i bratić Igor Karaula koji su kupali na lijevoj obali Kupe, dok je s druge strane rijeke skupina nepoznatih osoba ispalila rafal prema djeci. O pucnjavi svjedoče i čahure iz automatskog oružja koje su pronađene 4. kolovoza 1993. na desnoj obali Kupe, dok je ispitivanjem oštećenika utvrđeno da je rafalna paljba otvorena s druge strane rijeke”, kazala je sutkinja.

Naglasila je da je sud tijekom ispitivanja dostupnih svjedoka, čitanjem iskaza danas pokojnih svjedoka te iskazima svjedoka iz Srbije utvrdio ”kolektivnu amnezija kod svjedoka u što sud ne može ulaziti” te da svi ispitani svjedoci nisu mogli sa sigurnošću utvrditi tko je pucao na maloljetnike koji su se kupali na kupalištu Mala skela.

Svjedok Vladimir Demetrović je izjavio da nema pouzdanih dokaza tko je pucao, dok je Željko Kalina posvjedočio da su pripadnici vojske tzv. SAO Krajine pucali na drugu obalu kako bi prekršili primirje. Svjedok Ivica Šiprak izjavio je da nema neposrednih saznanja tko je pucao, a Dejan Juzbašić je svjedočio da se ubojstvo povezivalo sa Čavićevom skupinom.

”Selo priča, no za donošenje osuđujuće presude sud mora imati čvrste dokaze. Zbog dječjih žrtava je s ljudske strane teško donijeti ovakvu presudu, ali u ovom slučaju ne postoje čvrsti dokazi za osuđujuću presudu”, zaključila je sutkinja.

Čavića je optužnica teretila da je 16. srpnja 1993. oko 15 sati na okupiranom području Petrinje kao pripadnik izviđačko-diverzantske grupe u sklopu 31. petrinjske brigade Vojske Srpske Krajine, zajedno s još nekoliko nepoznatih pripadnika iste postrojbe, došao do desne obale Kupe koja je predstavljala liniju razgraničenja i primijetio kako se s druge strane kupaju i sunčaju tri mlađe osobe.

Prema optužnici, Čavić je zajedno s pripadnicima svoje postrojbe potom  otvorio rafalnu paljbu iz automatskog oružja  kojom prilikom je ubijena Zrinka Gmaz, dok su njezin brat i bratić teško ozlijeđeni.

Optužen za zločin u Hrvatskoj Kostajnici

Bivši pripadnik srpskih paravojnih postrojbi Dragan Birač nepravomoćno je na zagrebačkom Županijskom sudu osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u  Hrvatskoj Kostajnici u rujnu 1991.

Biraču, kojemu se sudilo u odsutnosti, dosuđena je kazna od osam godina zatvora za ubojstvo civila Anđelke Bišćan i Jagode Brkljačić te sedam godina zatvora za ubojstvo zarobljenog pripadnika Hrvatske vojske Mladena Bišćana pa je kazna preinačena u jedinstvenu od 12 godina.

Sudac Dražen Kevrić je u obrazloženju presude naveo da je tijekom ispitivanja svjedoka neosporno utvrđeno da je Birač hicima iz automatskog oružja ubio supružnike Anđelku i Mladena Bišćana te Anđelkinu majku Jagodu Brkljačić. Kao ključni dokaz Biračeve uloge u počinjenju ratnog zločina sudac je istaknuo svjedočenje neposrednog svjedoka Danijela Bišćana, sina ubijenog bračnog para, koji je vidio da je optuženi pucao te je pritom izjavio kako je ”pokosio ustaše”.

Biraču je kao olakotna okolnost uzeta u obzir dosadašnja neosuđivanost, dok je kao otegotnim ocijenjeno samo počinjenje zločina i činjenica da je ubijeno više osoba.

Dragana Birača tužiteljstvo je teretilo da je 8. rujna 1991. godine, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, iz vatrenog oružja usmrtio supružnike Mladena Bišćana i Anđelku Bišćan te njenu majku, Jagodu Brkljačić, nakon što su se predali te s podignutim rukama iz obiteljske kuće u Hrvatskoj Kostajnici izašli u dvorište.

Hina

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime