Rođendan hrvatskog interneta

629

Bio je utorak, 17. studenog 1992. godine, kada je službeno puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet te se taj dan računa kao službeni datum spajanja na internet prve mreže u nacionalnim razmjerima bazirane na internetskom protokolu.
Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu – Srce, prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6 kbps (9600 bita u sekundi), a uspostavljena je u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže.
U jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojega je vodio mr. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas Fakultet elektrotehnike i računarstva -FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić sa zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991., Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu instituciju koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).
Voditelj tima koji operativno obavio taj veliki posao i operativno uspostavio prvu internetsku vezu bio je Ivan Marić, tada voditelj Odjela za računalne mreže u Srcu, a danas zamjenik ravnatelja i tehnički direktor Srca.
Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu u Srcu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu, pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.
Uz Ivana Marića, članovi tima Srca tada su bili sistem-inženjer u Srcu, Davorin Gabriel, Josip Derado, koji trenutačno predaje na Georgia Institute of Techology u Atlanti, Marija Maletić, sada DB analitičar na Queensland University of Technology u australskome Brisbaneu, Stanka Gašić, koja sada radi Austrijskoj lutriji u Beču, Lada Smoljanović, koja radi u Švicarskoj  i Velimir Vujnović sada u Ciscu u Sidneyu.
U godinama koje su slijedile nova tehnologija nužno je uvjetovala i dodatno ekipiranje Srca novim snagama, pa su tako 1992. došli Dobriša Dobrenić i Darija Meter, a nakon njih, pa sve do današnjih dana, kroz Srce su prošle i prolaze mnogi mladi stručnjaci. Nova tehnologija je odredila i reorganizaciju tadašnjega Srca i počelo je novo, internetsko razdoblje Srca, a mlada ekipa stručnjaka činila je jezgru novoga mrežarskog tima koji je iznio prvi val izgradnje akademske mreže – instalaciju nacionalne jezgre (WAN) i gradskih mreža (MAN) u pojedinim sveučilišnim gradovima.
Vlada Republike Hrvatske je 1995. godine donijela odluku o osnivanju ustanove CARNet, a Srce je nastavilo graditi i održavati akademsku i istraživačku mrežu sve do 2009. kada je prekinuta suradnja na navedenim poslovima.

Izvor: Hina

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime