Sadnja hrasta lužnjaka i akcija čišćenja povodom Svjetskog dana šuma

1721

Prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava se i kao Svjetski dan šuma. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je još 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, a kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može pridonijeti povećanju svijesti o očuvanju te zaštiti šuma i šumskih ekosustava. Svjetski dan šuma prigodno je obilježila i Uprava šuma sisačke podružnice Hrvatskih šuma.

Govoreći o aktivnostima, voditelj UŠP Sisak Vlatko Petrović napomenuo je kako šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, kiselih kiša te onečišćenja zraka, tla i voda.

„Mi danas obilježavamo Svjetski dan šuma prigodnim aktivnostima. Ovdje, ispred zgrade Hrvatskih šuma – Uprave šuma Sisak sadimo stablo hrasta lužnjaka. To je potomak 307 godina starog stabla, svojevrsni relikt nizinskih lužnjakovih sastavina s ovog prostora, područja grada Siska, kojeg su za tu prigodu uzgojili zaposlenici Šumarskog instituta iz Jastrebarskog. Nakon toga idemo u akciju čišćenja šuma. Želimo sačuvati naše šume s obzirom na to da su šume naše najdragocjenije nacionalno bogatstvo koje zauzima 47% kopnene površine Republike Hrvatske. Mi kao zaposlenici Hrvatskih šuma imamo tu obvezu, ali i čast i zadovoljstvo pokazati taj posebni interes i brigu za naše šume“, kazao je Petrović.

Obilježavanju Svjetskog dana šuma pridružio se i sisačko – moslavački župan Ivo Žinić koji je podsjetio kako su šume jedno od najvažniji prirodnih resursa u županiji, a obilježavajući ovaj dan nastoji se ukazati na važnost očuvanja tog šumskog bogatstva.

„Na području naše županije je više od 47% teritorija pod šumama raznih vrsta drveća. Najznačajnija i najvrjednija vrsta je hrast lužnjak koji je na našem šumskom području možda i najzastupljeniji. Imamo i šume bukve te graba. Nažalost, ono po čemu smo bili poznati, a to je kesten, više nismo u tolikoj mjeri, budući da je kesten posljednjih 50 godina doživio razaranje uslijed određenih bolesti pa je velik dio kestenovih šuma uništen. Šume su bitne kao prirodni, ali i kao gospodarski resurs. Osim kao ogrjev, drvo se u velikoj mjeri i prerađuje. Hrast lužnjak je primjerice jedna od najkvalitetnijih vrsta drveta za građevinarstvo, za izradu namještaj. Možemo reći da na području naše županije imamo najviše drvoprerađivača u Hrvatskoj. Više od dvije tisuće radnika radi u drvnoj industriji, tako da je to vrlo važna gospodarska grana. Bitno je i na koji način Hrvatske šume gospodare ovim vrijedim resursima. Mogu im čestitati na tome kako obavljaju taj dio posla jer, bez obzira na privid da se šume nekontrolirano iskorištavaju, podaci Hrvatskih šuma kažu da je prirast prirodne mase drveta veći od količine koja se siječe“, rekao je Žinić.

Dodajmo kako je obilježavanje Svjetskog dana šuma nastavljeno „Zelenom čistkom“ djelatnika Uprave šuma Sisak u šumi Golo Brdo kod Jazvenika te u šumi Lužac – Stari Brod kod Farkašića.

Svim ovim aktivnostima želi se ukazati na činjenicu kako su šume krhak ekosustav, a njihovo održivo upravljanje s pažljivim korištenjem resursa, ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija, poručili su iz sisačke Uprave šuma.

[srizonfbalbum id=2502]

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime