Tradicija Velike subote, dana prije najvećeg kršćanskog blagdana

U starini su se toga dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca, a ti su se običaji održali i do danas

766

Velika subota je dan tišine i molitve. Vrijeme posta te sitnih kućnih poslova. U starini su se toga dana kuhala, bojila i šarala jaja, čemu su se posebno radovala djeca, a ti su se običaji održali i do danas. Navečer se slavi vazmeno bdijenje, koje pripada u obrede Uskrsa.

Od ranih kršćanskih vremena tu noć nazivamo “noć bdijenja”. Veliki svetac katoličke crkve, Sveti Augustin, je ovo dbijenje nazivao “majkom svih bdijenja”. U ovoj se noći liturgijski proslavlja cjelokupna povijest našega spasenja.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj čest je običaj uskrsnih krijesova – vuzmenki. U mnogim našim krajevima ljudi pripravljaju pred crkvom pravu gomilu drva koju onda pale kresanjem kamena o kamen, a ne suvremenim upaljačem ili šibicom. No prije je svećenik palio vatru tako da je potpaljivao gubu – koja raste po panjevima i na starom drveću – i zatim naslagana drva.

Priprema pisanica
Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari: crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom, a u novije vrijeme se boje kupljenim umjetnim bojama i šaraju posebnim kiselinama.

Kako obojati jaja voskom možete saznati i na našem portalu – ovdje.

Na Veliku subotu u crkvi su se blagoslivljale i uskrsne svijeće, a negdje bi se kod zvonika ranim jutrom naložila velika vatra ili oganj koji bi se zapalio kresivom. Žene bi uzimale komade tinjajućih zbica ili cipanica sa vatre koju bi svećenik blagoslovio i nosile ih kući kako bi zapalile vatru na kućnom kominu. Goreće drvo se do kuće ne bi smjelo ugasiti, jer se vjerovalo kako kako je to “velika nesrića za cilu godinu”. Djeca bi komade izgorenog tinjajućeg drva stavljala u važe i također ih nosila na kućni komin, na kojem će se uskoro početi prirpemati uskršnje jelo.

Na sredinu crkve postavljala se velika posuda (kršćenica), a narod bi u blagoslovljenoj vodi prao lice i ruke, jer se i danas vjeruje kako voda štiti od zla i uroka, te obnavlja duhovno i tjelesno zdravlje. Svi prisutni nosili su blagoslovljenu vodu kući kako bi ih tijekom godine štitila od bolesti i ostalih zala i nevolja.

Prema riječima starijih, trvenice su dobile naziv po tome što tijesto od kojeg se izrađuju treba dobro umijesiti ili utrti. Žene su ustajale i po nekoliko puta preko noći kako bi premijesile tijesto od kojeg bi ujutro oblikovale kugle, na čijem bi vrhu napravile tri reza, što je znak Svetog trojstva. Zatim je sirnice trebalo premazati tučenim jajem i posuti krupnim šećerom, koji se prije nabavljao u velikim glavama, a one su se razbijale u manje komade.

Prema proučavanju nekih povjesničara, pretpostavlja se kako sirnica predstavlja simbol muke jer podsjeća na spužvu kojom su Kristu vlažene usne tijekom posljednjih sati njegovog života.

Na kominima se na Veliku subotu pekao i veliki kruh od bijelog brašna, odnosno “popovnica”, koji bi se na Uskrs darovao župniku.

Jaja su se na blagoslov nosila neobojana.

Vjeruje se kako je jaje simbol uskrsnuća, te da donosi sreću i zaštitu od zla. Ljuske uskrsnih jaja stariji nisu bacali, nego su ih spaljivali u vatri ili nosili u polja i stavljali u redine.

Mise i blagoslov jela

U Velikoj Gorici u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u 21 sat biskup Ivan Šaško predvodi vazmeno bdjenje. Na Veliku subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji, razmatrajući njegovu muku i smrt. Crkva će biti otvorena od 7:00 sati.

Blagoslov jela na Velika subotu bit će u Kobiliću i Kurilovcu u  17:00 sati, kod Sv. Lovre u 18:00 sati, te nakon vazmenog bdjenja i na Uskrs nakon jutarnjih misa.

Sisački biskup Vlado Košić u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku u 20 sati predvodi vazmeno bdjenje, za vrijeme kojega će biskup Košić podijeliti sakramente kršćanske inicijacije odraslim osobama.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here