U Gornjim Jamama je obilježena 27. obljetnica stradanja 14 nevinih civila u ovom glinskom naselju 1991. godine tijekom Domovinskom rata. Obilježavanje je započelo kod tamošnje kapelice Ranjenog Isusa gdje su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odale obitelji stradalih mještana, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, civilne udruge s područja Gline, udruge proistekle iz Domovinskog rata te izaslanstva Grada Gline i Sisačko-moslavačke županije, a služena je i Sveta misa zadušnica.

U nekad naseljenim Gornjim Jamama već duže vrijeme nema stanovnika. 2012. je u naselju otkrivena spomen kapelica Ranjenog Isusa i spomen ploča s imenima stradalih mještana, među kojima je bilo i troje nevine djece. Većina stradalih bili su rodbina Ivice Kuštrebe, inače i organizatora obilježavanja obljetnice stradanja u svojim rodnim Gornjim Jamama, kojem je te ’91. u ovom strašnom zločinu ubijena i majka, 62-godišnja starica Mare Kuštreba.

„Ovdje je ubijeno 14 civila među kojima je bilo i troje djece. Ovo je žalosno i tužno. Danas neki spominju kako je sramotno kada mi slavimo Oluju, no sramotno je ono što se dogodilo ’91. u ovom malom mjestu gdje nije bilo niti stotinu stanovnika, a gdje su Hrvati ubijeni i prognani. Onima koji govore da je sramotno što slavimo Oluju mogu poručiti kako mi slavimo Oluju jer smo tada oslobodili naša okupirana područja i vratili se na svoja ognjišta. Da to nismo napravili, mi danas ovdje ne bi mogli odati počast ovim nedužnim civilima koji su na svojim kućnim pragovima su masakrirani i ubijeni samo zato što su bili Hrvati“, kazao je Kuštreba

Gornje Jame su danas napuštene i u njima nitko više ne živi, a osim njih još je četiri naselja na području Gline koja su doživjela istu sudbinu.

„Ovdje nema više nikoga osim divljih životinja. Ovdje vrlo vjerojatno nikad više nitko neće živjeti zahvaljujući pobunjenim Srbima koji su protjerali i ubili sve hrvatsko stanovništvo. Ovdje je napravljen genocid. I Srbi koju su ovdje živjeli zajedno s nama su dozvolili da se ti Hrvati ubiju te ’91. godine.  I ponavljam, ponovit ću i tisuću puta, mi slavimo Oluju koja je bila ’95., to je naša veličanstvena pobjeda kojoj smo slobodni naša područja. A ’91. se ovdje dogodio nezapamćeni zločin. U tako malom selu, u kojem je živjelo možda 50-ak hrvatskih stanovnika, njih 14 je ubijeno“, ustvrdio je Kuštreba.

Gornje Jame su nažalost samo jedno od brojnih mjesta na području grada Gline u kojima su tijekom Domovinskog rata počinjeni zločini. Naime, 392 su hrvatska branitelja i civila s glinskog područja izgubila živote tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1995. godine. Glinjani se sa sjetom prisjećaju svih tih žrtava, pa tako i ovih u Gornjim Jamama, istaknuo je gradonačelnik Grada Gline Stjepan Kostanjević.

„Ovih dana je na cijelom prostoru grada Gline obilježavaju tužne obljetnica kada je većina hrvatskog stanovništva prognana sa svojih ognjišta. Ovdje u Gornjim Jamama svjedočimo jednom zločinu koji je počinjen od strane neprijatelja koji je, ne gledajući na malodobnu djecu i starije i nemoćne osobe, uništavao sve pred sobom. Odavde možemo poručiti da se ovako nešto više nikad ne smije dogoditi, da se nikad nešto ovako ne ponovi. Moramo odati počast i moramo gledati u budućnost, ali povijest ne smijemo zaboraviti“, poručio je Kostanjević.

Uz gradonačelnika na obilježavanju u Gornjim Jamama bio je i predsjednik glinskog Gradskog vijeća Željko Šešerin.

„Nalazimo se na prostoru Gornjih Jama gdje je prije 27 godina mučki i na svirep način ubijeno 14 civila, a među njima i troje djece. Postavljamo  si pitanje zbog čega? Samo zbog toga što su ili Hrvati, što se ostali na svojim ognjištima. Misleći da im se ništa neće dogoditi jer nikome ništa nažao nisu učinili, ostali su čuvati svoja ognjišta koja su kroz život teško gradili i stvarali. Teško je ovih dana obilaziti sva ta spomen obilježja na našem području, ali moramo se pokloniti onima koji su dali živote za našu domovinu Hrvatsku.  27 godina je iza nas, ali nikako ne smijem to zaboraviti. Možemo oprostiti, ali nikako zaboraviti i naši mladi moraju znati da su njihovi djedovi, bake, rodbina i prijatelji ubijeni na tom mjestu i u to doba samo zato što su bili Hrvati“, rekao je Šešerin.

Da možemo oprostiti, ali ne i zaboraviti, poručila je i predsjednica Županijske skupštine Sisačko – moslavačke županije Ivanka Roksandić koja je istaknula kako je, nažalost, na području Gline ovakvih obljetnica jako puno.

„Cijeli ovaj prostor pred 27 godina obilježilo je teško stradanje hrvatskih civila i hrvatskih branitelja. Oni su branili svoja ognjišta, nisu nikoga napadali i željeli su samo mirno živjeti sa svojim dotadašnjim susjedima. Međutim, očito je da su njihovi susjedi srpske nacionalne pripadnosti živjeli i slušali neke druge, neke izvana koji su jednostavno htjeli Hrvatsku pripojiti sebi. Hrvati su uvijek na ovim prostorima nažalost stradavali u svim ratovima, ali su se i hrabro borili za svoj dom, za svoje ognjište. Poruka našim mladima i ovdje iz Gornjih Jama je -Nikad nemojte zaboraviti žrtve Domovinskog rata!“, rekla je Roksandić.

Zbog stradanja troje nevine djece, Gornje su Jame naselje u kojem je u Sisačko-moslavačkoj županiji stradalo najviše djece tijekom Domovinskog rata. Zbog zločina koji je u njima počinjen postale su i simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu, ne samo u Sisačko-moslavačkoj županiji, nego i u čitavoj Hrvatskoj.

[srizonfbalbum id=2226]

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime