Više od polovice Hrvata ima prekomjernu težinu, odnosno 63 posto muškaraca i 54 posto žena, a svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane uz prehranu.
Način na koji se hrana proizvodi i konzumira ima ogroman utjecaj na naše zdravlje, okoliš i društvo u cjelini. Današnji prehrambeni sustav ostavlja posljedice u vidu degradacije prirode i okoliša, porasta kroničnih bolesti povezanih s hranom, smanjena vitalnosti ruralnih krajeva i lošeg položaja poljoprivrednih proizvođača, te troškova koje snosi cijelo društvo.
U Hrvatskoj, kao i u Europi, traje prava epidemija debljine, pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa te bolesti dišnih puteva.
HRVATI SU DEBELA NACIJA
Kod nas je čak 93 posto smrtnosti uzrokovano tzv. nezaraznim kroničnim bolestima (kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, malignim bolestima). Svaki drugi čovjek u Hrvatskoj umre od kardiovaskularnih bolesti koje su izravno vezane za prehranu, dok svaki deseti stanovnik ima dijabetes.
Podaci govore da su izravni troškovi HZZO-a 2009. za liječenje dijabetesa iznosili 2,5 milijardi kuna, odnosno 12 posto ukupnog proračuna te ustanove.
U Hrvatskoj se baci od 400 do 900 tisuća tona hrane
Iako ne postoje sigurni podaci za Hrvatsku, procjena je da se godišnje baci od 400 do 900 tisuća tona hrane, odnosno pola kilograma hrane dnevno. U novčanom smislu, godišnje se kroz hranu baci između četiri i devet milijardi kuna godišnje.
Na svjetskoj razini baca se trećina hrane, od koje bi se moglo prehraniti 1,3 milijarde ljudi, a proizvodi se i trećina kalorija više nego što je potrebno da se prehrani čovječanstvo.
U ovom trenutku na svijetu je 800 milijuna ljudi koji su neuhranjeni i više od dvije milijarde ljudi koji su predebeli.