VIDEO – Samo žele raditi, a za to im treba sirovina koje nema dovoljno

638

Tvrtka NIL-Ž, koja posluje na više lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji, među njima i u Petrinji, bavi se proizvodnjom i preradom različitih vrsta drveta, rezanog furnira te proizvodnjom elemenata za parket, sobni i kuhinjski namještaj.

U posljednje dvije godine kupili su, prenamijenili i pokrenuli proizvodnju u prostoru nekadašnje Ciglane i zaposlili 100 osoba te u prostoru nekadašnjeg Finela, gdje je zaposleno još 50 osoba. Uz potporu Grada Petrinje u planu su nova ulaganja i to na prostoru nekadašnje pilane u ulici Milana Nemičića gdje bi zaposlili novih 30 do 50 radnika. S planovima, ali i problemima s kojima se susreću, a koji se ponajprije tiču kvota drvne sirovine, petrinjskog je gradonačelnika Darinka Dumbovića prilikom obilaska proizvodnih pogona, upoznao vlasnik tvrtke Neven Žužić koji je ovom prilikom zahvalio na potpori Grada njihovim investicijama i poslovanju.

 

„Firma NIL- Ž abnormalno investira u ovaj grad. Zašto? Zato što su nam Grad Petrinja i gradonačelnik veliki partneri od početka, otkad smo došli, primljeni smo širokih ruku i imamo pomoć u sve i jednom dijelu. Kad sve ide regularno i dobro, onda je lako raditi. No jedna stvar koja mi je bila jako pozitivna i učinila me sretnim, iako je riječ o negativnoj situaciji je požar koji smo imali ljetos gdje je odmah došao gradonačelnik, stigli su i vatrogasci i interveniralo se, osim s vodom i s bagerima komunalnog pogona koji je radio 24 sata i uspjeli smo spasiti proizvodni pogon. Tako da se uz puno pozitivnog, dogodilo i nešto negativno što je opet bilo dobro jer se onda vide pravi ljudi – tko ti dolazi pomoći i tko te spašava“, rekao je Žužić i  istaknuo kako trenutno imaju 180 zaposlenih, no da bi ti ljudi radili, potrebna je sirovina, a tu, upozorio je Žužić, postoje problemi koji se već godinama ne rješavaju.

„Broj jedan problem firme NIL – Ž je da mi nemamo dovoljno sirovine. Obišli smo proizvodne pogone, imamo 180 ljudi zaposlenih, a firme koje nemaju pilanu, imaju tri zaposlena, nemaju obveze plaćanja režija, imaju veće ugovore. To je negativno za Hrvatsku,za županiju i za grad Petrinju. Trenutno se u Kotar šumi ruši 15 tisuća kubnih metara hrasta, a niti jedan neće ostati kod nas. To je isto tako negativno. Nije istina da u županiji ulazi više robe nego što iz nje izlazi. Ulazi bukva i jeftinija roba, a hrast koji je skupocjen odlazi nam iz županije. U tom je dijelu sve negativno i naša firma na taj način nema budućnost. Investirali smo puno. Ovdje pet godina nije bilo niti vode ni struje, nije bilo ničega, dva mjeseca su samo bageri čistili da uopće možemo funkcionirati jer je sve bilo zaraslo. Zaposlili smo ljude, bazirali smo se na ovo područje, ali nećemo imati budućnost bez sirovine“, poručio je Žužić i dodao kako je ukupni ugovor tvrtke s Hrvatskim šumama nešto malo više od pet tisuća kubnih metara sirovine, a to je, kaže, 20% ukupne proizvodnje. Potrebno im je pak minimalno 10 do 15 tisuća kubnih metara trupaca pilarskog kapaciteta te pet tisuća furnirskog kapaciteta. „Stalno se govori da nema sirovine. Nama sirovina odlazi u druge županije i drugi se gradovi bogate, a ovaj grad ostaje opustošen“, zaključio je Žužić poručivši još jednom Hrvatskim šumama i Ministarstvu poljoprivrede da im odobre potrebne kvote kako bi ljudi mogli raditi, a tvrtka proizvoditi.

Pitanje sirovine je petrinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Darinko Dumbović već aktualizirao u Hrvatskom saboru, a upoznat s problemom, već je nekoliko puta, pa tako i ovaj put, istaknuo kako se Hrvati ponašaju poput Mlečana.

„Kada sam prije 10 godina radio kampanju kako bi trebalo živjeti u prostoru i imati odgovornost prema njemu, naročito u prostoru naših šuma, onda sam rekao kako se Hrvati ponekad ponašaju kao Mlečani, da su od ovog grada napravili koloniju iz koje su izvukli jako puno sirovine, a od te iste sirovine, gradovi i općine imali su nula ili pet posto po kubiku, što je negdje oko 250 tisuća kuna godišnje za grad Petrinju. Mi bi im dali i deset puta više samo da nam ne rade ono što nam rade“, poručio je pak Dumbović i  pohvalio nastojanja ove tvrtke i njenog vlasnika, investiranja, zapošljavanja i širenje proizvodnje podsjetivši kako je Grad nastojao pomoći poduzetnicima i gospodarstvenicima poticajima za zapošljavanje, kapitalnim potporama te s pomoći u kriznim situacijama. Najnovija je inicijativa prijedlog Gradskom vijeću za oslobađanje plaćanja dijela komunalne naknade.

„Moj prijedlog će biti da Gradsko vijeće usvoji ovu molbu da ovaj prostor koji smo obišli, koji je bio devastiran, a sada je uređen i u njemu rade ljudi, oslobodi plaćanja komunalne naknade. Uspjeli smo, kroz naš Intervencijski plan, pilot projekt pet nerazvijenih gradova koji su bili zahvaćeni ratom, a kojim je Petrinji odobreno 206 milijuna kuna za njene projekte, da se oko 150 milijuna kuna uloži u  komunalnu infrastrukturu koja je naslonjena na gospodarstvo. Također što se tiče zapošljavanja, ove godine svako novo radno mjesto u proizvodnji sufinanciramo s tri tisuće kuna“, kazao je Dumbović i još jednom podsjetio koliko je područje Petrinje devastirano tijekom rata poručivši kako samo žele imati ono što su imali nekada. „Neka nam ostave hrvatske šume i neka povedu brigu da kvote ne razvijaju one već razvijene, nego da razvijaju nas koji nismo razvijeni. Ako se u Kotar šumi sječe 15 tisuća kubnih, a nama ne pripada niti jedan, onda definitivno država mora reći da smo mi ovdje područje koje nema budućnosti, jer neki drugi imaju budućnost na temelju našeg prirodnog resursa i bogatstava“, zaključio je Dumbović.

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here