Hrvatska Kostajnica je 12. rujna obilježila 26-tu obljetnicu proboja iz velikosrpskog okruženja na početku Domovinskog rata.

12. rujna 1991. u večernjim satima 117 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru krenuvši u proboj iz opkoljenoga grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu. U spomen na 26. obljetnicu proboja iz Hrvatske Kostajnice u tamošnjoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog služena je Sveta misi za poginule i nestale hrvatske branitelje, a nakon toga su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod Spomen ploče proboja u Hrvatskoj Kostajnici. U povjesnici Domovinskog rata ostala su poznata dva velika proboja hrvatskih branitelja i civila iz opkoljenih gradova pred padom. Najčuveniji je proboj niza skupina iz Vukovara u studenome 1991. godine. Drugi proboj je onaj iz Hrvatske Kostajnice prema Hrvatskoj Dubici.

Nažalost, o ovome događaju do danas je malo pisano i istraživano, dok dostupnih dokumenata gotovo i nema. Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. godine. Prema riječima sudionika rata u Hrvatskoj Kostajnici, ona je padala dva puta. Prvi put krajem srpnja, 1991. godine pod nejasnim okolnostima, kada je već za dan, dva vraćena pod kontrolu hrvatske vojske. Njezin konačan pad dogodio se 12. rujna kada je prvo palo brdo ”Djed” na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Branitelji iz Hrvatske Kostajnice su, međutim, prethodno pobijeni.

Istovremeno, civili i nešto branitelja koji su ostali u Hrvatskoj Kostajnici formiraju kolonu koja se kretala prema Rosuljama, Slabinjama, Baćinu pa prema Hrvatskoj Dubici i Novskoj. No proboj je bio težak i mučan, prisjetio se Tvrtko Sokler, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske Kostajnice i jedan od sudionika proboja. Kaže kako su donijeli odluku da nikakva predaja ne dolazi u obzir jer su slutili kako predaju nitko ne bi preživio, što se i obistinilo…

TON

Hrvatska Kostajnice je te 1991. godine dva mjeseca branila granice Hrvatske na Uni, istaknuo je gradonačelnik Dalibor Bišćan, a sam pad grada zapamćen je kao velika tragedija…

TON 

Mjesec dana je na kostajničkom ratištu netom prije okruženja grada proveo i Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja, koji je istaknuo kako je kostajničko bojište bilo iznimno zahtjevno, uvjeti ratovanja su bili teški, a branitelji slabo naoružani. Hrvatski Kostajnicu je pritom usporedio s Vukovarom…

TON

Kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, na obilježavanju je nazočio sisačko-moslavački župan Ivo Žinić koji je naglasio kako se nažalost za ovaj proboj u široj hrvatskoj javnosti malo zna…

TON 

Hrvatska Kostajnica doživjela je sudbinu poput drugih okupiranih mjesta i gradova, a hrvatski su branitelji tih dana rujna i listopada već lagano klonuli duhom, sve do 18. listopada i svojevrsne prekretnice, prisjetio se Žinić…

TON 

„Nakon tog 18. listopada bili smo svjesni da ćemo imati Hrvatsku i da ćemo osloboditi sva okupirana područja što se i dogodilo u Oluji 1995.“, zaključio je župan Žinić.

[srizonfbalbum id=1525]

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime