BUDAŠEVO Predstavljena knjiga o kardinalu Stepincu

„Duhovni lik svetog blaženika Alojzija Stepinca neustrašivog branitelja istine“

442
Foto: Sisačka biskupija

Predstavljanje knjige vlč. Krešimira Bulića „Duhovni lik svetog blaženika Alojzija Stepinca neustrašivog branitelja istine“ u četvrtak, 27. listopada počelo je misnim slavljem koje je u crkvi Bl. Alojzija Stepinca u Budaševu predvodio autor.

U propovijedi je vlč. Bulić istaknuo da u katoličkom svijetu ne postoji spor o ulozi kardinala Stpinca te je podsjetio da nedaleko New Yorka, u White Plainsu već više od 60 godina djeluje katolička gimnazija koja nosi ime Alojzija Stepinca. Za oslobađanje Stepinca iz zatvora posebno se tada zalagao tamošnji nadbiskup Francis Joseph Spellman, koji je vjerovao da je cijeli sudski proces montiran te je 1947. počeo graditi Archbishop Stepinac High School, prikupivši donacije vjernika iz 48 župa te nadbiskupije kako bi izgradio tu gimnaziju. Vlč. Bulić na kraju je pozvao na molitvu da uskoro dođe do konzensusa oko bl. Stepinca i da što prije možemo zazvati – sveti Alojzije, moli za nas!

Foto: Sisačka biskupija

Nakon misnog slavlja, knjigu su predstavili upravitelj Župe Krašić vlč. Ivan Vučak, urednik Željko Maljevac, lektorica Ljiljana Slunjski, predstavnik Grada Kutine Marin Boltek te autor knjige vlč. Krešimir Bulić. Istaknuvši da se kardinala Stepinca premalo isticalo kao uzor duhovnosti, vlč. Bulić je rekao da su se gotovi svi znanstveni skupovi o Stepincu bavili povijesnim temama. Malo se teologa, rekao je, bavilo Stepincem. „Govor o Stepincu obično se bazira na njegovoj ulozi u zbivanjima prije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskoga rata, a premalo se ističe njegova duhovna osoba“, rekao je autor, istaknuvši da knjiga ima za cilj prikazati duhovni lik kardinala Stepinca.

„Obično se govori da je osoba kardinala Stepinca jako važna za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, ali i za samu Hrvatsku. Govori se čak o Stepinčevoj crkvi. Govori se o Stepinčevom domoljublju i rodoljublju koje je zapravo izraz njegove čvrste, nepokolebljive i neustrašive vjere. Za svetog papu Ivana Pavla II. Stepinac je najsvjetliji lik Crkve u Hrvata“, rekao je vlč. Bulić, podsjetivši da je papa Ivan Pavao II. to izgovorio 1994. u zagrebačkoj katedrali.

Govoreći o globalizirajućem svijetu liberalnih načela i sve većoj duhovnoj krizi koja se, kako je rekao, očituje u obezvrjeđivanju tradicionalnih svjetonazora i vrednota te u dokidanju etike i gubitku nade, istaknuo je da postoji sve veća potreba za simbolima općega dobra, međusobne uzajamnosti ljubavi, kao i načela o dosljednosti koja čovjeku i čovječanstvu vraćaju temeljnu nadu života. Takav identitet označuje upravo osoba bl. kardinala Stepinac, naglasio je.

Međutim, istaknuo je vlč. Bulić, Stepinčeva se osoba, zahvaljujući propagandi tužitelja, problematizira. „Za dobar dio javnosti Stepinac je još uvijek, nažalost, kontroverzna osoba. Sve te kontroverze, možemo mirne duše ustvrditi, proizlaze iz teorije zavjere koja je utemeljena ne na činjenicama, nego na lažno prikazivanim i krivo tumačenim činjenicama“, istaknuo je autor knjige. „Komunisti su, kažu stručnjaci, uništili 90 % građe o Stepincu. Međutim, i preostalih 10 % mogu posvjedočiti tko je Stepinca optužio, tko ga je trovao u Lepoglavi, tko ga je htio uništiti“, rekao je vlč. Bulić, dodavši da ga ta preostala građa pokazuje kao velikana – čovjeka, kršćanina, svećenika i biskupa.

„Njegovi ga protivnici prikazuju kao slučaj. No, za nas vjernike, za nas koji smo proučavali njegove spise, on je fenomen. I za mene osobno on je fenomen. Stepinac je fenomen – zapravo koncentrat fenomena – katoličkoga, pastoralnoga, karitativnoga, ekumenskoga, hrvatskoga, političkoga, medicinskoga, juridičkoga, hagiografskoga, historiografskoga. Stepinac je fenomen za svoga života, u svojoj osudi, u smrti, u svojoj beatifikaciji, u protivljenju kanonizaciji, u fizičkom srcu, u duhovnom srcu. I danas, 62 godine nakon smrti, on je fenomen i u Vatikanu i u Beogradu i u Zagrebu“, rekao je, između ostaloga, vlč. Bulić. U glazbenom dijelu programa sudjelovala su djeca i mladi iz Župe Budaševo.

 

Izvor: Sisačka biskupija

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime