Gotovo 118.000 potresom pogođenih stanovnika SMŽ treba neku vrstu humanitarne pomoći

187
01.12.2021., Zagreb- U Zagrebackom inovacijskom centru - Zicer odrzana je konferencija za medije na temu humanitarne potrebe potresom pogodjenog stanovnistva Sisacko-moslavacke zupanije predstavljene u publikaciji "Procjena humanitarnih potreba"

Od 173.000 stanovnika potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije, 118 tisuća ih treba neku vrstu humanitarne pomoći među kojima 60 posto čine ranjive skupine, pokazalo je istraživanje u sklopu publikacije “Procjena humanitarnih potreba” koja je predstavljena danas.

“Ljudi o kojima smo danas govorili su u trostrukoj ugrozi. S jedne strane ugrožava ih pandemija, dramatično ih je ugrozio potres, a ono što je potres dodatno razotkrio su problemi s kojima su oni živjeli godinama i desetljećima prije toga”, rekla je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na predstavljanju.

Navela je kako je riječ o području gdje se još uvijek osjećaju posljedice Domovinskog rata, koje ima puno starijeg stanovništva, značajnu emigraciju i neravnomjernu gustoću naseljenosti. SMŽ je jedna od najsiromašnijih županija, a Šimonović Einwalter je upozorila kako je njezinom stanovništvu ugrožen cijeli niz ljudskih prava – pravo na stambeno zbrinjavanje, pravo na vodu, hranu, socijalnu zaštitu, obrazovanje, rad.

“Zabrinjavajuć je podatak o velikom postotku kroničnih bolesnika, kao i da nemaju dostupnost zdravstvene zaštite, između ostaloga, zato što su im doktori jako daleko – nekima preko osam kilometara od mjesta stanovanja, a nemaju javni prijevoz niti osobne automobile pa nemaju kako do doktora i lijekova”, istaknula je pravobraniteljica.

Također, naglasila je važnost organizacija civilnog društva koje su brže i fleksibilnije od države te koje svakodnevno pružaju direktnu pomoć ljudima u potrebi.

Milošević: Ne mogu reći da sam zadovoljan, ipak određeni rezultati postignuti

Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević istaknuo je kako je potres usmjerio pažnju države na područje SMŽ-a te podsjetio kako se radi na programu revitalizacije kako bi se stvari poboljšale.

“Ne mogu reći da sam zadovoljan (dinamikom obnove), svjestan sam svih problema s kojima se susrećemo, s razmjerima potresa i s procedurama koje su bile potrebne da ih pripremimo. Ipak, u obnovu, uklanjanje i rušenje objekata smo krenuli relativno brzo, postigli smo određene rezultate”, rekao je.

Izvijestio je kako je obnovljeno preko 800 kuća što se tiče nekonstrukcijske obnove, a oko 600 ih je u radu. Sada očekuje da krene druga faza, konstrukcijska obnova, odnosno izgradnja zamjenskih kuća. U petak bi trebala biti raspisana javna nabava kojom bi se ugovorili radovi za prvih 50-ak kuća, dok bi s izvođačima radova do veljače moglo biti ugovoreno oko 500 kuća. Do kraja godine bi išla javna nabava, odnosno ugovaranje za prvih pet stambenih zgrada, a gdje bi se do ljeta ugovorilo oko 40 zgrada u kojima bi bilo više od 600 stanova.

Uskoro humanitarni interventni plan za sljedeću godinu

Koordinatorica humanitaraca SMŽ-a Dijana Durić navela je kako je sljedeći korak da na temelju procjena pripreme humanitarni interventni plan za sljedeću godinu, a potrebna je i hitna mobilizacija financijskih resursa za pomoć potresom pogođenom stanovništvu kako bi im se osigurao kvalitetan i dostojanstven život. Durić je zahvalila svim partnerima, građanima i donatorima te je apelirala na daljnju potporu.

“Procjena humanitarnih potreba 2021” je plod suradnje civilnog društva i državnih institucija te pruža razumijevanje krize, humanitarnih potreba i procijenjeni broj ljudi kojima je potrebna pomoć. Publikaciju je pripremila Koordinacija humanitaraca SMŽ-a, a temelji se na anketama među korisnicima kontejnerskih naselja, grupnih smještaja i stanovnika izvan organiziranog smještaja, kao i na informacijama humanitarnih organizacija s terena i različitih institucija, a daje i prijedloge žurnih rješenja.

Analiza je pokazala kako je 3500 obitelji ostalo bez domova te su izmješteni, a potrebna im je žurna obnova i pravna pomoć, dok 6000 kućanstava mjesečno prima pakete hrane putem humanitarne pomoći. Na vodovodnu mrežu nije spojeno 25 posto stanovništva i kao izvor vode koriste privatne bunare kojima je nakon potresa potrebna sanacija.

 

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime