Hidrogeološki istraživački radovi na lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu u osnivanju

275
Mjerenje protoka izvora

 

Hrvatska je dužna zbrinuti polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali šezdesetogodišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi. Kako bi ispunila svoje zakonske obveze, osniva se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Na području na kojem je planirano osnivanje Centra odvijaju se brojni istraživački radovi čija je svrha utvrditi da je izabrana lokacija na Čerkezovcu sigurna i pogodna za takvu vrstu djelatnosti. Dosad su većinom provedeni geološki i geofizički istraživački radovi, nekoliko faza razminiranja,  istražna bušenja, a dobiveni uzorci poslani su na daljnja laboratorijska ispitivanja. Trenutno su u tijeku hidrološka i hidrogeološka istraživanja na području budućeg Centra.

Čemernica nizvodno

„Hidrologija je, kako i sam pojam ukazuje, znanost o vodi općenito, o vodi koja se pojavljuje u bilo kojem obliku i bilo gdje na površini Zemlje. U hrvatskoj praksi je to nešto uži pojam koji se prvenstveno odnosi na istraživanje površinskih voda. S druge strane, hidrogeologija se odnosi na istraživanje podzemnih voda. Cilj i jednih i drugih istraživanja je saznati količinu i kakvoću površinskih i podzemnih voda“, objašnjava izv. prof. dr. sc. Jelena Parlov, dipl. ing. sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i stručnjakinja za provedbu hidrogeoloških istraživačkih radova.

„Hidrogeološka istraživanja prvenstveno imaju cilj odrediti hidrogeološke parametre stijenske mase. Osnovni parametar koji promatramo je propusnost. Tako doznajemo je li taj materijal propustan i može li voda sa površine terena, a sa vodom i bilo što drugo što je topivo u vodi, ući u podzemlje. Voda koja eventualno ulazi s površine terena, ulazi u podzemlje i kreće se djelomično nepoznatim putevima kroz podzemlje te se pojavljuje na površini terena na izvorima. Za ovakve lokacije zato je ključno odrediti je li stijenski materijal propustan ili ne“, pojašnjava profesorica Parlov. Ako istraživanja pokažu da je stijenski materijal na Čerkezovcu male ili gotovo nikakve propusnosti, lokacija će se smatrati hidrološki i hidrogeološki pogodnom za gradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Metode koje se koriste kod hidrogeoloških istraživanja kakva se trenutno provode na lokaciji budućeg Centra mogu se podijeliti u dvije skupine – terenske i laboratorijske metode. Terenski dio podrazumijeva uzimanje uzoraka iz bušotina na terenu, koji se šalju na daljnje analize u laboratorije. Osim toga, provode se i mjerenja, hidrogeološka kartiranja, utvrđuje se stanje stijenske mase, radi se vodni katastar, registriraju se svi eventualni izvori, površinski tokovi, povremeni, stalni, mjerenja količine vode koja protječe. Kombinacijom metoda utvrđuje se količina vode koja se pojavljuje u jednoj hidrološkoj godini, odnosno sušnim i vlažnim razdobljima.

Mjerenje protoka izvora

Uzorci koji se šalju na analizu zapravo su odabrani dijelovi jezgre, koji uključuju najdublje slojeve koji idu i do 180 metara dubine do onih plićih. Na taj se način dobiva pregled kompletnih svojstava na svakoj dionici jezgre.

„Takvom metodom dobivamo uvid u litološku građu stijenskog materijala. Želimo utvrditi je li tlo tektonski oštećeno, postoje li eventualne pukotine kroz koje može proći voda i kretati se dalje podzemljem. Prvi rezultati koje imamo pokazuju kako je lokacija Centra potencijalno vrlo pogodna. Bušenjem koje je provedeno na lokaciji i testiranjem bušotina utvrđena su vrlo slaba do gotovo nepropusna svojstva tog stijenskog materijala. U bušotinama nije utvrđena podzemna voda što je još jedan dokaz izrazito niske propusnosti“, govori profesorica Jelena Parlov.

Preliminarni rezultati pokazuju se povoljnima za budući Centar, no istraživanja tu ne staju. Kako objašnjava Dino Sajko, mag. ing. meh., Stručni suradnik Centra u osnivanju, nastavlja se s istraživačkim radovima i utvrđivanjem početnog, nultog radiološkog stanja na lokaciji: „Dobiveni podaci koristit će se za provedbu procjene utjecaja zahvata na okoliš, kao i za izradu projektne dokumentacije i sigurnosnih analiza. Ako ti podaci pokažu da je lokacija pogodna za izgradnju skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada iz Republike Hrvatske, pristupit će se samom ishođenju lokacijske i građevinske dozvole.“

Lokacija Centra je u slivu rijeke Une. Trenutna hidrološka i hidrogeološka istraživanja orijentirana su na manje podslivove koji se nalaze na lokaciji. Gledajući širu sliku, rijeka Una ulijeva se u Savu, Sava u Dunav, Dunav u Crno more. Upravo zato stručnjaci i vanjski suradnici budućeg Centra za zbrinjavanje RAO pažljivo rade na utvrđivanju odnosa površinskih i podzemnih voda. Tek po utvrđivanju svih karakteristika terena, moći će dati konačno mišljenje o lokaciji, projektiranju Centra i zaštiti lokacije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime