Članice Udruženja graditeljstva Hrvatske gospodarske komore sastale su se s ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darkom Horvatom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordanom Hanžekom i ravnateljicom Fonda Grada Zagreba Snežanom Penović, a glavna tema razgovora bila je dinamika obnove od potresa Zagreba i Banovine.
“Potrebno je napraviti dobar dinamički plan obnove i investicija za idućih desetak godina. Plan treba biti realan i provediv kako bi se građevinari mogli pripremati, planirati posao te povećavati svoje kapacitete na višegodišnjoj razini. Takav dugoročni gantogram pomoći će u nastojanjima HGK da većinu posla u obnovi odrade domaće tvrtke”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, dodavši kako je primjena Posebnih uzanci o građenju još jedna važna stavka koja bi na bolji način regulirala odnos naručitelja i izvođača. Stoga HGK dogovora skori sastanak svih dionika kako bi se Uzance što prije počele primjenjivati.
Glavninu posla odrađuju Fond i Središnji ured
Ministar Horvat složio se kako je sada potrebno još detaljnije analizirati interes i mogućnosti domaćih građevinskih tvrtki za izvođenje radova, s obzirom da je proces obnove prešao iz administrativno-projektantske faze u provedbu i pokretanje radova na terenu. “Nakon posljednjih izmjena Zakona o obnovi stvorili smo okvir za brže i lakše izdavanje odluka, što je dovelo do toga da sada glavninu posla oko obnove operativno odrađuju Fond za obnovu i Središnji državni ured. Ono što je također bitno, u cijelom tom procesu osigurali smo i dovoljna financijska sredstva kroz više različitih izvora kako bi obnova mogla krenuti puno jačom dinamikom. U potpunosti se slažem s konstatacijom da će daljnju dinamiku biti potrebno usklađivati s mogućnostima građevinskog sektora te ćemo u skladu s time nastaviti usko surađivati s komorama”, istaknuo je ministar.
Izazov – raspoloživi resursi
Predstavnici najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki iznijeli su svoje viđenje obnove i okolnosti u kojima se ona odvija. Kako do sada i nije bilo natječaja za veće poslove obnove, mnogi nisu bili uključeni u proces. Naglasili su da kako gotovo godinu dana nije bilo većeg natječaja u visokogradnji, dok se u ovom trenutku istovremeno otvara mnogo toga, pri čemu će jedan od izazova svakako biti pitanje raspoloživih resursa. Također, istaknuto je kako prakse drugih zemalja i područja gdje su se događali potresi pokazuju da obnovu nije moguće provesti u periodu od par godina, već da je za takav poduhvat potrebno puno više vremena, otprilike deset do petnaest godina.
Zaključeno je kako se zbog kombinacije različitih faktora, od vremena potrebnog za provedbu javne nabave, do porasta cijena građevinskih materijala i pitanja dostupnosti dovoljnog broja radnika, čini kao da se obnova ne provodi, što zapravo nije točno.
Izvor: HGK/MPGI
