Hrvati se ne znaju nositi sa stresom

Stres loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose

318

Hrvati se ne znaju nositi sa stresom, gotovo trećina ih osjeća visoku razinu stresa, a pod najvećim su oni u dobi od 18 do 49 godina, koji su sada najproduktivniji i trebali bi imati najveći utjecaj na društvo, pokazali su rezultati istraživanja koje je na uzorku od tisuću zaposlenika provela dr.  Branka Novosel.

Stručnjaci za to prozivaju poslodavce, ali i zakonodavce.

Istraživanje je otkrilo da čak devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa. Među ispitanima je gotovo trećina osjećala visoku razinu stresa što stanovnike Hrvatske, u usporedbi s onima drugih zemalja po doživljaju stresa svrstava negdje u zlatnu sredinu.

VEZANE VIJESTI
Novim zakonom napokon rješenje stambenog zbrinjavanja Hrvata doseljenih iz BiH

Najveći stres osjećaju stanovnici Grčke jer tamo visoku razinu stresa doživljava čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države. U tim zemljama visoku razinu stresa osjeća čak 55 posto ljudi.

Doktorica Novosel navodi da je najveći izvor stresa u nama, odnosno stres nam izazivaju misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Ističe kako stres ima niz negativnih učinaka – loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose.

VEZANE VIJESTI
Aktualno: Glinski političari o Thompsonu i Oluji

“Stres se preslikava i na privatan život. Kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas. To znači da stres zaposlenicima i osobama u njihovoj obiteljskoj i radnoj sredini uzima veliki danak na mentalnoj, fizičkoj i emocionalnoj razini. Cijena stresa koju plaća društvo u cjelini, previsoka je i nužno je nešto poduzeti”.

Novosel kao glavne razloge stresa navodi mnogo prekovremenog rada, malo mogućnosti za osobni i poslovni rast te razvoj, nejasna očekivanja i upute nadređenih, loše odnose u radnoj sredini, nisku plaću i posao bez izazova. Upozorava da više ne funkcionira preporuka ‘Ostavi posao pred vratima kuće’ jer je digitalno radno okruženje prešlo jasne granice privatnog i poslovnog života. Savjetuje stvaranje sretnih poduzeća koja svoje zaposlenike promatraju kao ljudska bića u cjelini, dopuštaju im više slobode i bolju usklađenost poslovnog te privatnog života. No, uz poslodavce, kaže, u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here