Hrvati se ne znaju nositi sa stresom

Stres loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose

318

Hrvati se ne znaju nositi sa stresom, gotovo trećina ih osjeća visoku razinu stresa, a pod najvećim su oni u dobi od 18 do 49 godina, koji su sada najproduktivniji i trebali bi imati najveći utjecaj na društvo, pokazali su rezultati istraživanja koje je na uzorku od tisuću zaposlenika provela dr.  Branka Novosel.

Stručnjaci za to prozivaju poslodavce, ali i zakonodavce.

Istraživanje je otkrilo da čak devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa. Među ispitanima je gotovo trećina osjećala visoku razinu stresa što stanovnike Hrvatske, u usporedbi s onima drugih zemalja po doživljaju stresa svrstava negdje u zlatnu sredinu.

Najveći stres osjećaju stanovnici Grčke jer tamo visoku razinu stresa doživljava čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države. U tim zemljama visoku razinu stresa osjeća čak 55 posto ljudi.

Doktorica Novosel navodi da je najveći izvor stresa u nama, odnosno stres nam izazivaju misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Ističe kako stres ima niz negativnih učinaka – loše utječe na zdravlje, a na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluke i negativno se odražava na međuljudske odnose.

“Stres se preslikava i na privatan život. Kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas. To znači da stres zaposlenicima i osobama u njihovoj obiteljskoj i radnoj sredini uzima veliki danak na mentalnoj, fizičkoj i emocionalnoj razini. Cijena stresa koju plaća društvo u cjelini, previsoka je i nužno je nešto poduzeti”.

Novosel kao glavne razloge stresa navodi mnogo prekovremenog rada, malo mogućnosti za osobni i poslovni rast te razvoj, nejasna očekivanja i upute nadređenih, loše odnose u radnoj sredini, nisku plaću i posao bez izazova. Upozorava da više ne funkcionira preporuka ‘Ostavi posao pred vratima kuće’ jer je digitalno radno okruženje prešlo jasne granice privatnog i poslovnog života. Savjetuje stvaranje sretnih poduzeća koja svoje zaposlenike promatraju kao ljudska bića u cjelini, dopuštaju im više slobode i bolju usklađenost poslovnog te privatnog života. No, uz poslodavce, kaže, u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here