Na današnji dan, 15. listopada 1917. godine, francuske vlasti smaknule su jednu od najslavnijih, ali i najkontroverznijih špijunki u povijesti – Matu Hari. Iako se njeno ime često povezuje s intrigom, zavodljivošću i izdajom, stvarni život ove žene, pravim imenom Margaretha Geertruida Zelle, bio je složeniji i tragičniji nego što mnogi vjeruju. Njena smrt označila je kraj turbulentnog života u kojem su ljubav, ambicija, očaj i politička spletka bili isprepleteni na najsuroviji način.
Rani život i put do slave
Margaretha Geertruida Zelle rođena je 7. kolovoza 1876. godine u Leeuwardenu, Nizozemska. Nakon djetinjstva obilježenog očevim bankrotom i smrti majke, napustila je dom u potrazi za boljim životom. U ranoj mladosti udala se za nizozemskog oficira Rudolfa MacLeoda i preselila u kolonijalnu Indoneziju, tadašnju Nizozemsku Istočnu Indiju, gdje je rodila dvoje djece. Njihov brak bio je buran, obilježen nesuglasicama i tragedijom – sin im je preminuo pod sumnjivim okolnostima, a brak se raspao nedugo zatim.
Nakon povratka u Europu i razvoda, Margaretha je odlučila promijeniti svoj identitet. Uzela je umjetničko ime Mata Hari, što na malajskom jeziku znači “Oko dana” ili “Sunce”. Zahvaljujući svom egzotičnom izgledu i sposobnosti stvaranja zagonetnog osobnog mita, ubrzo je postala senzacija na pariškoj sceni kao orijentalna plesačica. Njen ples i priče o egzotičnom porijeklu donijeli su joj slavu i omogućili ulazak u najviše slojeve društva.
Uspon i pad špijunke
Kada je Prvi svjetski rat izbio 1914. godine, Mata Hari već je bila poznata kao plesačica, ali i kao žena s vezama u visokim vojnim i političkim krugovima. Budući da je često putovala između europskih zemalja, uključujući one koje su bile u sukobu, postala je idealna meta za obavještajne službe. U to je vrijeme bilo uobičajeno da se pojedinci visokog društvenog statusa, poput njenih ljubavnika, uključe u špijunske aktivnosti kako bi prenosili povjerljive informacije. No, pitanje je koliko je Mata Hari bila svjesna političke igre u koju je uvučena.
Godine 1916., dok se nalazila u Nizozemskoj, koja je bila neutralna tijekom Prvog svjetskog rata, Mata Hari započinje bliske odnose s njemačkim diplomatima. Prema nekim izvorima, tada je prvi put stupila u kontakt s njemačkom tajnom službom, koja joj je ponudila novac u zamjenu za informacije o saveznicima. Navodno je prihvatila njihovu ponudu, postavši njemačka špijunka s kodnim imenom H-21. Njemačke vlasti su je uvele u špijunsku mrežu, očekujući da će iskoristiti njene veze s visokim francuskim i britanskim dužnosnicima.
Međutim, istovremeno je navodno bila u kontaktu i s francuskim obavještajnim službama. Francuska je koristila njenu ambiciju i stil života te su je 1916. godine regrutirali kao dvostruku špijunku, očekujući da će prenositi lažne informacije njemačkoj strani. Mata Hari pristala je na suradnju s francuskom tajnom službom u zamjenu za novac, što je bila njena primarna motivacija. Tako je balansirala između dvije strane rata, ali bez dubokog razumijevanja ozbiljnosti špijunske igre u koju je bila uvučena.
Pad u nemilost
Iako se Mata Hari kretala između zaraćenih strana, njene aktivnosti nisu prolazile nezapaženo. Obavještajne agencije počele su sumnjati da se ne radi samo o plesačici i zavodnici, već o osobi koja prenosi ključne informacije neprijatelju. Francuske vlasti, suočene s ratnim gubicima i rastućom paranojom zbog špijunaže, počele su tražiti krivca za curenje informacija. Njeno ime se našlo u prvom planu.
Francuska kontrašpijunaža, vođena kapetanom Georgesom Ladouxom, počela je pratiti njene aktivnosti. Došlo je do presudnog trenutka kada je u prosincu 1916. godine francuski agent u Španjolskoj presreo radijsku poruku iz njemačkog veleposlanstva u Madridu. U toj je poruci spominjana špijunka H-21, za koju su Francuzi brzo zaključili da je Mata Hari. Ova dešifrirana poruka, iako vjerojatno poslana s namjerom da se ona diskreditira, postala je ključni dokaz protiv nje. Ovaj potez njemačke strane bio je vrlo sumnjiv, budući da su njemački agenti inače koristili vrlo složene kodove, a ova je poruka bila čudno lako dešifrirana, što je dodatno bacilo sumnju na cijeli slučaj.
Uhićenje i suđenje
U veljači 1917. godine, Mata Hari je uhićena u Parizu pod optužbom za špijunažu. Francuske vlasti su je optužile da je od njemačke strane primila velike iznose novca u zamjenu za povjerljive informacije o francuskim vojnim operacijama. Suđenje je bilo vrlo medijski popraćeno, a Mata Hari nije dobila pošteno suđenje. Dokazi protiv nje bili su uglavnom posredni – poput primljenog novca i njezinih ljubavnih veza s njemačkim i francuskim časnicima – a mnogo toga se temeljilo na spekulacijama i predrasudama prema njenom načinu života.
Za vrijeme suđenja, tužitelji su je prikazivali kao fatalnu ženu, zavodnicu koja je koristila svoje ljubavne veze kako bi izvukla povjerljive informacije. Iako nije bilo čvrstih dokaza da je Mata Hari prenijela važne vojne informacije koje su direktno utjecale na ishod rata, bila je osuđena zbog toga što je u ratnim vremenima prihvatila novac od neprijatelja. Njen promiskuitet i luksuzan život učinili su je metom moralne osude i propagande, a njen status strankinje (Nizozemke) dodatno je pojačao nepovjerenje prema njoj.
Smrt i nasljeđe
Dana 15. listopada 1917. godine, Mata Hari je smaknuta pred streljačkim vodom u pariškoj predgrađu Vincennes. Prema legendi, odbila je nositi povez na očima i s dostojanstvom se suočila sa smrću, čak bacivši poljubac svojim krvnicima. Njena smrt učinila ju je simbolom zavodljive izdajice, a povijest ju je često portretirala kao fatalnu ženu koja je podlegla svojim ambicijama i želji za bogatstvom i moći.
Ipak, mnogi povjesničari danas sumnjaju u to da je Mata Hari uistinu bila kriva za špijunažu. Moguće je da je bila žrtva političkih spletki i seksizma, pogotovo s obzirom na to koliko su žene u to vrijeme bile marginalizirane i demonizirane, osobito ako su odstupale od tadašnjih moralnih normi. Njen slučaj ostaje jedan od najpoznatijih i najzagonetnijih primjera špijunaže u povijesti.
Mata Hari danas
Više od jednog stoljeća nakon njene smrti, Mata Hari ostaje trajni simbol misteriozne špijunke, žene čiji život nije moguće jednoznačno ocijeniti. Iako su mitovi o njoj često iskrivljavali stvarnost, njena priča i dalje fascinira povjesničare, pisce i umjetnike diljem svijeta. Bila je žena ispred svog vremena, koja je koristila svoje talente i osobnost kako bi preživjela u svijetu prepunom predrasuda i opasnosti.
Mata Hari je u konačnici postala žrtva rata koji nije poznao milost prema onima koji su se kretali između linija. Njena smrt na današnji dan 1917. godine ostaje podsjetnik na mračne strane ratne povijesti i složenu ulogu koju su žene poput nje igrale u svjetskoj politici.