Međunarodna trgovina divljim vrstama godišnje vrijedi milijarde eura

175
02.12.2021., Zagreb - Sabor 9. sjednicu nastavlja raspravom o o izmjenama i dopunama Zakona o unapredjenju poduzetnicke infrastrukture. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Godišnja vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje se u milijardama eura, istaknuo je u državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mile Horvat predstavljajući zakonska rješenja za bolju kontrolu prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama.

Ta se trgovina, precizirao je, u velikoj mjeri odnosi na farmaceutsku, prehrambenu, modnu, drvnu industriju, kao i na trgovinu kućnim ljubimcima, a toliko je profitabilna da uz zakonitu, još veći pritisak na ugrožene vrste, stvara nezakonita trgovina.

Procjenjuje se da je ta trgovina po svojoj vrijednosti u samom vrhu uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima, naglasio je Horvat.

Najugroženiji nosorozi, slonovi, tigrovi, papige

Nezakonitom međunarodnom trgovinom najugroženiji su nosorozi, slonovi, tigrovi, papige, ali i neke vrste s naših područja poput ptica grabljivica ili kopnenih kornjača, rekao je državni tajnik pa naveo primjere kako nezakonita trgovina funkcionira u praksi.

Policija je lani zaplijenila 152 jedinke indijske zvjezdaste kornjače, na ilegalnom tržištu mlada jedinka vrijedi od 150 do 200 eura, a rasplodna preko 1500 eura.

Carina je oduzela 361 gitaru izgrađenu od palisandrovine, vrijednost je bila procijenjena na preko 200 tisuća kuna, instrumenti su ustupljeni školama, uključujući i one na potresom pogođenom području.

Stalan je problem krijumčarenje prstaca iz BiH, a u turističkoj sezoni kod turista iz Europe i Azije pronađu se i manje količine kavijara, kilogram najvrjednijeg, beluga kavijara, vrijedi 80 tisuća kuna.

Zastupnici, koji pozdravljaju napore da se nedopuštenoj trgovini divljim i ugroženim vrstama stane na kraj, iznose još neke slučajeve.

Ružica Vukovac (NZ) podsjeća na slučaj sibirskog tigra koji se prevozio u auto-prikolici na trajektu iz Splita za Hvar, Urša Gamulin Raukar (ZLB) na činjenicu da je Italija lani odlučila zabraniti trgovinu divljim i egzotičnim životinjama koja je „patnja za te životinje“.

Davor Dretar (DP) pita koje se preventivne mjere poduzimaju da se presječe uhodan lanac šverca divljim životinjama, a Hrvoje Zekanović (NZ) zašto još uvijek štitimo hridinskog morskog ježinca koji je „poharao“ 95 posto podmorja našeg Jadrana.

Uprava za zaštitu prirode mora provesti opsežna istraživanja, ovog trenutka ne mogu reći do kud su došli s ispitivanjima, ali bave se tim problemom, odgovorio mu je državni tajnik Horvat.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime