MILANOVIĆ Banke nisu vlast!

Narodna banka, vlada i parlament moraju voditi računa da se banke ne otmu kontroli

506
Foto: Ured predsjednika

Uoči Opće sjednice Vrhovnog suda, koji bi trebao dati mišljenje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, predsjednik Republike Zoran Milanović ponovio je u Sisku kako je on „svoje rekao“, te da će Radovana Dobronića predložiti Saboru za predsjednika Vrhovnog suda. „A njih se pita za mišljenje, čut ćemo mišljenje“, dodao je misleći na Vrhovni sud.

O sucu Dobroniću kratko je još rekao: „Osoba je koja ima svoju biografiju, mislim da ona govori sve. Vidim da se ne razmeće okolo po medijima, da se nije prometnuo u medijsku zvijezdu, što je jako dobro jer on se ne natječe na izborima za političko mjesto, nego na mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Ja ću ga na to mjesto predložiti“.

„U cijelom mehanizmu izbora ima malo politike, ali to je zato da Vrhovni sud i suci ne bi sami upravljali time. Tu treba postaviti određene granice, neovisnost pravosuđa da, ali potpuna neovisnost, potpuna neodgovornost, to nema nigdje. Ako to većina u Saboru želi, neka tako naprave, ali to će opet morati objasniti hrvatskoj javnosti. Dakle, za sada vidim da nitko nije uspio oblatiti gospodina Dobronića, ni kao stručnjaka ni kao osobu. Zlatu Đurđević su vrijeđali, klevetali, povlačili po blatu, na što ona nije pristajala“, dodao je predsjednik Milanović o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

Na pitanje novinara je li s premijerom komunicirao i o toj temi – s obzirom da su se uspjeli dogovoriti oko imenovanja predstojnika Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost – predsjednik Milanović je odgovorio: „ Isticao je mandat gospođi Čavlović, ona je korektno odradila svoj posao. Ona nije došla iz sustava nego izvan sustava, što ne mora biti problem, katkada je i to potrebno. Moj pristup je da bi se tu ljude trebalo redovno rotirati, nije sveto pravilo, ali bi bilo dobro. Gospođa Čavlović će, što se mene tiče, ići u hrvatsku diplomaciju, na neko mjesto šefa misije, za to je dorasla. Radila je složen posao, radila ga je korektno. Valentino Franjić dolazi iz sustava, osobno ga nisam poznavao, ali moji najbliži suradnici koji su vodili taj sustav ga poznaju. Tu smo se složili. To je razgovarano, nije pregovarano“.

Predsjednik Republike komentirao je i problem visokih kamata na prešutna prekoračenja. Na pitanje novinara podsjeća li ga sve to na slučaj sa švicarskim frankom odgovorio je: „Ne podsjeća me jer slučaj sa švicarcima je bio ogroman, velik kao život za mnoge hrvatske ljude, za tisuće obitelji. I ako je netko stao bankama na žulj, to sam ja i mislim da imam nekakav kredibilitet govoriti i o ovom slučaju. Dakle, banke su kao vatra, one su dobar sluga, ali grozan gospodar i ne treba im dozvoliti da se osokole. Banke u Europi, a naše banke su uglavnom podružnice odnosno dijelovi sustava velikih ili većih europskih banaka, te banke u zadnje vrijeme rade s vrlo slabom zaradom. Banke moraju imati zaradu, a regulatori – a to je ne samo Narodna banka, nego su to i oni koji imaju mandat od naroda, to je politika, to su parlamenti i vlade – prije svega moraju voditi računa o tome da se banke ne otmu kontroli“.

Predsjednik Milanović je podsjetio kako američke i azijske banke imaju puno širi spektar mogućnosti naplate i naplaćivanje svega od europskih. „U Europi je to puno strože, kamate su jako niske i zato banke traže prostor za zaradu. I tu s bankama treba biti partner, ali da se zna tko je glavni – to je vlast. Banke nisu vlast, čak ni narodne banke, centralne banke nisu vlast, one trebaju biti u velikoj mjeri samostalne, ali zna se koga biraju građani, kome daju povjerenje. Ovo sada je jedna vrsta prešutnog dogovora između banaka i klijenata u kojem i jedni i drugi znaju da se to događa. Sada će to vjerojatno prestati, ali banke će opet tražiti neki način da vam nešto zaračunaju jer su jako regulirane – i dobro je da su regulirane – a moraju imati neki profit. Banka bez profita je fikcija, toga nema“, rekao je između ostalog predsjednik Milanović.

Budući da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Džaferovića i Komšića komentirali njegove stavove o BiH, novinare je zanimalo što misli o njihovim reakcijama. „To nisu ljudi poštenih namjera. Ja znam što sam radio posljednjih 15 godina i kakvu sam vjeru i nadanja ulagao u neke ljude i neke koncepte BiH, ali naprosto to ne ide. Još u vrijeme Sulejmana Tihića, to je imalo šanse, sada nema. Naprosto, ta jedna nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja da će BiH biti ono kako nije zamišljena, nije dobro. Takve stvari dovode do ozbiljnih konflikata“, rekao je predsjednik Milanović.

Ponovio je kako će i dalje braniti interese Hrvata u BiH jer je to njegova ustavna dužnost. „To je moja dužnost, tako stoji u hrvatskom Ustavu i stajalo je uvijek. Kandidirao sam se za predsjednika Republike prihvaćajući da je to moj posao, da branim te interese, u protivnom ne bih se nikada kandidirao za predsjednika, jer bi morao kršiti Ustav. Ja radim svoj posao, dobro je što i vjerujem u to i borit ću se za to. Tko god misli da može lijepim riječima i aktivističkim pristupom promijeniti stvari – ne može“, zaključio je predsjednik Milanović.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime