Građani s poplavljenih područja moći će do 1. veljače predati zahtjeve za obnovu obiteljskih kuća, a ministrica Anka Mrak-Taritaš poručila je u ponedjeljak da država neće pristati na to da se novcem poreznih obveznika obnavlja nešto na što se nema pravo.
Zahtjeve za obnovu obiteljskih kuća uništenih u poplavi koja je u svibnju prošle godine pogodila dio županjske Posavine građani mogu predati do 1. veljače, a iznimka su one osobe koje su u nekim pravnim postupcima, poput brakorazvodnih parnica i slično, rečeno je na konferenciji za novinare Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u Drenovcima na kojoj je ministrica Anka Mrak-Taritaš istaknula da ima pojedinaca koji pokušavaju ostvariti korist na koju nemaju pravo.
Govoreći o obnovi, ministrica je rekla kako ima slučajeva u kojima su pojedinci pokušali i još pokušavaju ostvariti korist koja im ne pripada. Podsjetila je kako je neposredno nakon poplave bilo dovoljno da pojedinac podnese zahtjev za obnovu na osnovi svjedočenja dvaju svjedoka.
Radom na terenu dolazilo se do drugačijih saznanja te je MUP-u dosad dano na provjeru 147 takvih slučajeva. MUP je do sada riješio 58 zahtjeva od kojih je za 33 utvrđeno da nitko u nekretnini nije živio niti je imao prebivalište prije poplave, rekla je Mrak-Taritaš.
“Ovu obnovu radimo novcem poreznih obveznika i za svaku uloženu kunu moramo odgovarati”, poručila je.
Dodala je kako je bilo slučajeva da su u javnost dolazile izjave stanovnika poplavljenih mjesta kako država malo čini ili ništa ne čini u obnovi njihovih domova. Po njezinim riječima, u takvim izjavama u pravilu pojedinci kažu samo ono što njima odgovara, ali, dodala je, uvijek postoji točan i jasan razlog zašto su se dogodili određeni zastoji u obnovi.
Ministrica je izvijestila da je država raskinula ugovor s jednim izvođačem radova na obnovi u Posavini jer nije dobro radio te su njegovi poslovi dodijeljeni drugom izvođaču. Priznala je da su rokovi koje su u obnovi dani izvođačima bili nerealni i kako je toga država svjesna. Obnova se obavlja po zakonu i neće se pristati na zahtjeve koji stižu s terena, a odnose se, primjerice, na molbe za preprojektiranje, izgradnju garaže i slično, poručila je.
“Naši koordinatori imaju jasne upute i mi ćemo raditi sukladno zakonu i programu. Kada budemo gotovi, mi ćemo otići. Nekome drugu ili treću kuću nećemo raditi. Jednako tako, nekome tko ne živi na ovom području država novcem poreznih obveznika neće raditi novu kuću. Rok do kojega skupljamo sve podatke je 1. veljače”, rekla je, dodajući da će sve što do tada skupe do ljeta odraditi kako bi na jesen napustili to područje.
“Sve kuće će imati fasadu, sve će biti snimljene i imati uporabnu dozvolu i biti upisane u katastar”, navela je ministrica Anka Mrak-Taritaš.
U kontejnerskim naseljima, kojih je nekoliko na poplavljenom području, smješteno je 178 obitelji koje su podnijele zahtjev za obnovu, ali za njih 54 nije se mogla donijeti odluka o obnovi.
“Što se tiče ljudi smještenih u kontejnerskim naseljima, donijeli smo 124 odluke o obnovi, pri čemu je 78 kuća u radu, 33 su završene, a na 13 kuća zaustavljeni su radovi. Kod ovih 54 za koje nisu donesene odluke postoji bojazan da neće biti ni donesene. Radi se o obiteljima koje nisu ni imale imovinu, koje su ili bile podstanari, ili nemaju riješene imovinsko-pravne odnose na način da su suvlasnici u manjim dijelovima, a većinski vlasnik ne želi obnovu ili nisu državljani Hrvatske”, rekla je, dodajući kako će se problemi tih ljudi rješavati u suradnji s drugim ministarstvima.
U županjskoj Posavini dosad je obnovljeno 1126 obiteljskih kuća od kojih su 870 uz financijsku pomoć države obnovili sami vlasnici, a 256 država. U obnovi je još 838 kuća od kojih većinu obnavlja država. Do sada je uklonjeno 315 objekata. Ukupni troškovi obnove obiteljskih kuća na tom poplavom pogođenom području bit će između 500 i 600 milijuna kuna, rekla je Mrak-Taritaš, dodajući kako je to manje nego što se očekivalo.
Do krajnjeg roka, očekuje se, bit će podneseno još stotinjak zahtjeva, a u postupku obnove neće biti više od 2100 kuća.
Zamjenik ministrice Željko Uhlir podsjetio je kako je naknadno uvedena nulta kategorija obnove kojom su obuhvaćeni objekti u koje voda nije prodrla, ali je vlaga ipak prouzročila štetu, poput podizanja parketa u prizemlju ili štetu u podrumu. Upozorio je da nulta kategorija zahtijeva ocjenu inženjerijskih ekipa.(Hina)