U organizaciji Europske komisije i Europe Direct Informacijskog centra Petrinja danas je, 28. veljače, u Maloj vijećnici Hrvatskog doma u Petrinji održana četvrta panel rasprava Press klub Europa.

Otvoreni dvosmjerni dijalog i fokus na životnu svakodnevicu građanina Europske unije omogućava bolje razumijevanje europskog projekta i učvršćuje temelje za izgradnju njegove zajedničke budućnosti. Uoči europskih izbora važno je da svi građani budu informirani i uključeni u raspravu o budućnost Europe, pa su upravo radi toga Predstavništvo Europske komisije i Europe Direct Informacijski centar Petrinja organizirali četvrti panel Press klub Europa.

Glavne teme o kojima se raspravljalo bile su Zajednička poljoprivredna politika, potpore mladma i ženama u poljoprivredi i ruralnim područjima, Strategiji energetskog razvoja, Strategiji “Čist planet za sve”, Akcijski plan Europske komisije protiv dezinformiranja te o nadolazećim europskim izborima, a o njima su govorili zastupnici u Europskom parlamentu Marijana Petir i Davor Škrlec, direktor Petrinjskog radija Mario Gršić, urednik Novog Sisačkog tjednika Željko Maljevac te glavna urednica Radio Quirinusa Karmen Valenta.

Voliš kuhati?

Zastupnica Petir podsjetila je kako se čak 70 posto zakonodavstva koje Hrvatska treba implementirati u svoje zakonodavstvo donosi na europskoj razini, stoga je važno da se građani više uključe u europske izbore:

“Prije svega jako je važno informirati naše građane, a posebno mlade o funkciji koju ima Europska unija i europske institucije. Kako ja dolazim iz Europskog parlamenta samo ću podsjetiti da gotovo 70% zakonodavstva koje mi trebamo implementirati u svoje zakonodavstvo se donosi na europskoj razini i zato nam ne smije biti nevažno tko nas zastupa u Europskom parlamentu kad se odluke tamo donose. Ovdje razgovaramo o zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja je najskuplja, najdugovječnija politika Europske unije koje se trenutno nalazi u reformi, pred mnogobrojim izazovima jer zbog Brexita dolazi do smanjenja proračuna i u tom je segmentu ustvari jako važno vidjeti kako zaštititi naše interese”, poručila je Petir koja se neprekidno zalaže za hrvatske poljoprivrednike, pa je podsjetila i na svoj veliki uspjeh: “Ja sam ponosna zbog toga što je moj amandman na višegodišnji financijski okvir uvažen, on je podržan, a i povjerenik Hogan je potvrdio da će se poštivati ugovor Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji što znači da sam uspjela zaštititi financijska sredstva za poticaj za hrvatske poljoprivrednike ako dođe do tog smanjenja proračuna”.

Press klub Europa ima za cilj podići svijest i razinu interesa u medijskom prostoru o europskom projektu i o širokom spektru povezanih tema. Do sada se održao u Zagrebu, Splitu i Slavonskom Brodu, a namjera je da se takvo okupljanje organizira više puta godišnje i u ostalim gradovima Hrvatske kako bi se Europska unija približila svim hrvatskim građanima.

Zastupnik Škrlec pozvao je mlade da se aktivnije uključe u promišljanje oko svoje budućnosti te da izađu na europske izbore: “Koristim ovu priliku da pozovem mlade da izađu na europske izbore i da se naravno što više uključe u politički život jer pasivnost zapravo znači slaganje s aktualnim stanjem, a mislim da nitko nas ne može biti zadovoljan s trenutačnim stanjem niti u Hrvatskoj niti u Europskoj uniji.”

Isto je poručila i zamjenica petrinjskog gradonačelnika Viktorija Kaleb.

“Svi mi, posebice mladi, moramo se aktivirati, ne možemo reći nakon izbora da nismo imali za koga glasovati, radite, iziđite!”

Zamjenica petrinjskog gradonačelnika Viktorija Kaleb i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević

Mladi, ne dopustite da se odluke donose bez vas!

Podsjetimo kako je na prošlim izborima, odnosno prvima u Hrvatskoj za zastupnike u Europskom parlamentu sveukupna izlaznost bila niska, a na izbore je izašlo i samo 13 posto mladih starosne dobi od 18 do 24 godine.

Pomoći će tome i kampanja „Ovaj put glasam“ koju je pokrenuo Ured Europskog parlamenta u Zagrebu. Prvenstveni je cilj informirati i motivirati upravo mlade da se uključe u izgradnju i očuvanje europske demokracije.

Sljedeći izbori za Europski parlament održat će se od 23. do 26. svibnja 2019. u 27 zemalja članica.

Za sljedeći saziv bira se 705 zastupnika, a Hrvatska će imati 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika. Bit će to prvi izbori bez Velike Britanije.

Opširnije o temama

Poljoprivreda

  • Svjetska proizvodnja hrane treba se udvostručiti do 2050. kako bi hrane bilo dovoljno za rast stanovništva i promjene u prehrambenim navikama. Na proizvodnju hrane utječu posljedice klimatskih promjena na biološku raznolikost, kvaliteta tla i vode te potražnja na globalnom tržištu.

    Poljoprivredna politika EU-a posljednjih se desetljeća znatno mijenjala kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se suoče s tim izazovima i odgovore na promjene u stavovima i očekivanjima ljudi. Tom je politikom obuhvaćen širok raspon područja, uključujući kvalitetu hrane, sljedivost, trgovinu i promicanje poljoprivrednih proizvoda iz EU-a. EU financijski podupire svoje poljoprivrednike te potiče održive i ekološke prakse, a ulaže i u razvoj ruralnih područja.

    Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

    Zajedničkom poljoprivrednom politikom reguliramo proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda u EU. Tri prioriteta ZPP-a su:

  • zajamčiti održivu proizvodnju hrane;

  • osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima;

  • poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a.

    ZPP se temelji na dohodovnoj i tržišnoj politici i politici ruralnog razvoja.

Ekologija i energetika

  • Građani EU-a uživaju neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu. EU i nacionalne vlade utvrdili su jasne ciljeve prema kojima će se oblikovati europska politika zaštite okoliša do 2020. i viziju onog što se treba postići do 2050. s pomoću posebnih istraživačkih programa, zakonodavstva i financiranja.

  • Strategija „Čist planet za sve“

    Europska komisija krajem studenoga 2018. donijela je stratešku dugoročnu viziju za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve”. Ta strategija pokazuje kako Europa može biti predvodnik u ostvarenju klimatske neutralnosti ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem djelovanja u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

    Energetska unija i klima

  • Jedan od 10 prioriteta Europske komisije za razdoblje 2015.-2019. je i Energetska unija i klima. Europska energetska unija osigurat će sigurnu, pristupačnu i klimatski prihvatljivu energiju u Europi. Mudrijom upotrebom energije uz istovremenu borbu protiv klimatskih promjena potiču se otvaranje novih radnih mjesta i rast te se ulaže u budućnost Europe.

  • Strategija energetskog razvoja RH

    Hrvatska proizvodi u prosjeku 50 % svojih potreba za primarnom energijom, a ostatak uvozi. Odnosno, Hrvatska u prosjeku uvozi oko 40 % električne energije, 80 % sirove nafte i 45 % prirodnog plina. Prema podacima Agencije za ugljikovodike pokazuju da se od 2010. do 2016. proizvodnja primarne energije smanjivala prosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto, a najveći pad ima proizvodnja prirodnog plina. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike radi na novoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050., koja bi trebala biti predstavljena u prvom tromjesečju 2019., a koja bi trebala definirati prioritete i ključne smjerove razvoja domaćeg energetskog tržišta, uzimajući u obzir projekcije potrošnje i mogućnosti energetskih potencijala koje Hrvatska ima.

  • Prelazak na kružno gospodarstvo

    U svibnju 2018. države članice EU-a odobrile su niz ambicioznih mjera kojima se zakonodavstvo EU-a o otpadu prilagođava budućnosti u okviru šire politike EU-a o kružnom gospodarstvu. Novim pravilima pridonijet će se sprečavanju nastanka otpada, a u situacijama u kojima to nije moguće znatno povećati recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada. Postupno će se ukinuti odlaganje otpada te će se promicati uporaba gospodarskih instrumenata kao što je plan proširene odgovornosti proizvođača. Novim zakonodavstvom pojačava se „hijerarhija otpada”, tj. od država se članica zahtijeva da poduzmu konkretne mjere kako bi se dala prednost sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi i recikliranju umjesto odlaganju i spaljivanju. Tim mjerama ostvaruje se kružno gospodarstvo, a one su ujedno i najsuvremenije zakonodavstvo o otpadu u svijetu, čime EU daje primjer drugima.

    Države članice će tako do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55 % komunalnog otpada, što će se do 2035. trebati povećati na 65 %.

  • Energetska obnova kuća

    Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. Stoga su Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 2014. godine donijeli Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Novac za obnovu kuća se od 2016. počinje povlačiti iz Europskih fondova. Hrvatskoj je za obnovu stambenog sektora do 2020. g. dostupno 100 milijuna eura, od čega je oko 30 milijuna namijenjeno obnovi obiteljskih kuća. Niti jedna zemlja članica Europske unije do sada nije energetsku obnovu privatnih kuća financirala sredstvima EU pa će tako Hrvatska ujedno biti i prva država članica koja će to realizirati. Raspisivanje natječaja u planu je sredinom 2019. godine.

  • Ukidanje pomicanja sata

    Europska komisija u rujnu 2018. predložila je da se od 2019. usklađeno prestane dvaput godišnje pomicati sat, tj. da se prestane prebacivati računanje vremena sa zimskog na ljetno i obrnuto, te će svaka država članica morati odlučiti želi li zadržati trajno ljetno ili trajno zimsko računanje vremena. pa o tome do travnja 2019. obavijestiti Europsku komisiju. Nakon toga više neće smjeti primjenjivati režim pomicanja sata na zimsko odnosno ljetno računanje vremena. Svaka država članica slobodno odlučuje koju će vremensku zonu primjenjivati na svojem državnom području. U prosincu 2018., na sastanku ministara prometa iz 28 država članica, dogovoreno je da će odluka o ukidanju pomicanja sata biti odgođena barem do 1. travnja 2021. te da svaka država članica do jeseni 2020. zauzme jasan stav o tome želi li preći na ljetno ili zimsko računanje vremena.

  • Pametni gradovi i pametna sela

  • Pametni grad urbano je područje koje koristi različite vrste elektroničkih senzora za prikupljanje podataka kako bi se osigurale informacije potrebne za upravljanje imovinom i resursima. To uključuje podatke prikupljene od građana, uređaja i imovine koja se obrađuje i analizira za praćenje i upravljanje; prometnim i transportnim sustavima, elektranama, vodoopskrbnim mrežama, policijom, informacijskim sustavima, školama, knjižnicama, bolnicama i drugim zajednicama.1

  • Europsko partnerstvo za inovacije u pametne gradove i općine (EIP-SC) okuplja gradove, industriju i građane kako bi se poboljšao urbani život kroz više održivih integriranih rješenja. To uključuje i primijenjenih inovacija, bolje planiranje, više participativnog pristupa građana i tvrtki, veću energetsku učinkovitost, bolja prometna rješenja, inteligentni korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), itd. Temelji se na angažmanu javnosti, industrije i drugih zainteresiranih skupina za razvoj inovativnih rješenja i sudjelovanje u upravljanju gradom.

  • Kako bi se oslobodili potencijali za brži i održiv razvoj hrvatskih jedinica lokalne samouprave i otoka, Europska investicijska banka (EIB) i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU Republike Hrvatske u listopadu 2018. potpisali su sporazum o savjetodavnim uslugama radi potpore u osmišljanju Platforme za ulaganja u pametne gradove i otoke. Savjetodavnu pomoć u uspostavi platforme za ulaganja financirat će Savjetodavni centar – zajednička inicijativa EIB-a i Europske komisije i dio Plana ulaganja za Europu.

  • Projekti pametnih sela stvoreni su kako bi se smanjio jaz između ruralnih područja i gradova te učinkovito borilo protiv iseljavanja, siromaštva i propadanja ruralnih poduzeća, obrtnika i seoskih gospodarstava. Europska komisija kao odgovor na ove izazove priprema paket mjera i natječaja pod okriljem Akcijskog plana za pametna sela, a Europski parlament je na prijedlog Slovenskog zastupnika Franca Bogoviča potvrdio pripremnu mjeru u visini od 3,3 milijuna eura koji će biti namijenjeni upravo razvoju pametnih rješenja za europska ruralna područja. U pripremi su također instrumenti za financiranje pametnih ruralnih područja u sljedećoj financijskoj perspektivi EU.

Akcijski plan Europske komisije protiv dezinformiranja

  • Prema podacima Eurobarometra iz ožujka 2018., Hrvati primjećuju lažne vijesti više od prosjeka EU. Čak 47% ispitanika iz Hrvatske vjeruje da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima, dok je prosjek EU-a 37%. Više od 40% ih u Hrvatskoj smatra da su lažne vijesti stvaran problem za državu, ali i za demokraciju općenito. Građani EU-a najmanje vjeruju internetskim medijima (49%),a najviše vjeruju informacijama dobivenih na radiju (70%), nakon čega slijede televizija (66%) i tiskani mediji (64%). Najviše se vjeruje lokalnim medijima.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here