Osnovana udruga vinara i vinogradara “Bregovita Hrvatska”

484

Održana je osnivačka skupština udruge Bregovita Hrvatska koja okuplja vinare i vinogradare s područja Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba u skladu s odredbama novog Zakona o vinu.

Skupština je održana u Središnjici HGK u Zagrebu u utorak, 9. srpnja. Naime, u proteklom periodu HGK je potaknula organiziranje vinara i vinogradara u regionalnu organizaciju vinara i vinogradara regije Središnja bregovita Hrvatska.

Za prvog predsjednika novoosnovane udruge izabran je istaknuti moslavački vinar i obrtnik Marko Miklaužić. Izbor gospodina Miklaužića svojevrsno je priznanje njegovim dugogodišnjim  naporima i trudu za očuvanjem škrleta i njegovim brendiranjem kao autohtone vinske sorte moslavačkog kraja.

Bregovita Hrvatska obuhvaća centralni i sjeverozapadni dio, odnosno regiju Zapadna kontinentalna Hrvatska s ukupno pet vinogradarskih podregija. To je tipično kontinentalno vinogradarsko područje, pa sukladno tome nalazimo i vina takvih karakteristika – većinom su bijela, naglašene svježine i voćnosti. Vinova loza se ovdje tradicionalno uzgaja, još od Rimskog carstva. Kroz povijest, a i danas predstavlja važnu poljoprivrednu kulturu.

Vinogradi Bregovite Hrvatske su smješteni na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja, koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. Vinogradi se penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci. Najviše je vinograda u Zagorju i Međimurju, te na Plešivici, a cijelo područje karakteriziraju bijela vina, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma.

Klimatske karakteristike su uvjetovale razvoj tipičnog kontinentalnog sortimenta. To su iste sorte kao i u susjednim zemljama, u ove krajeve introducirane prije stotinjak godina. Općenito možemo reći da je ova regija vrlo bogata sortama, tako da se i tržištu nude vrlo raznovrsna vina.

Najvažnija sorta je Graševina, u većoj mjeri nalazimo još i Chardonnay, Pinot-e (bijeli, sivi i crni), te Rizling rajnski. U mnogim vinogradima se uzgajaju i Sauvignon bijeli, Traminac, Frankovka, Silvanac zeleni, te autohtoni Škrlet i Moslavac. Od internacionalnih sorata važni su još Portugizac, a posljednjih godina Merlot, Cabernet sauvignon i Syrah.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here