Petrinja se na središnjoj manifestaciji Dana sjećanja prisjetila 598 žrtava

Ove godine je zbog epidemioloških mjera izostala Kolona sjećanja

159

Petrinja u mjesecu rujnu organizira tradicionalnu manifestaciju Dani sjećanja 1991. – 2020. na sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranje grada u rujnu 1991. godine.

Cijeli mjesec rujan rezerviran je za brojne događaje u kojima se Petrinja prisjeća 598 hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata stradalih na području grada. Središnja manifestacija održana je 16. rujna, na datum kada se dogodio najžešći napad na Petrinju i kada je nastradalo najviše branitelja u jednom danu u obrani grada. U župnoj crkvi sv. Lovre održana je sveta misa zadušnica za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve iz Domovinskog rata. Ove godine je zbog preporučenih epidemioloških mjera izostala Kolona sjećanja te je nakon mise pokraj Spomenika pukovniku Predragu Matanoviću održana prigodna komemoracija. Milan Šeničnjak pripadnik je Ratne policije i sudionik događaja 1991. godine: “Dani sjećanja svake godine predstavljaju ponovno proživljavanje svih tih događaja. Posebno evociraju uspomene na nestale branitelje, ranjene, umrle, općenito na stradalnike Domovinskog rata.”

Organizator manifestacije je, uz Grad Petrinju, Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje, čiji je predsjednik Darko Dumbović istaknuo da je ona održana po 26. puta: “Krenulo se nakon prve masovne grobnice koja je otkrivena na Vili Gavrilović. 598 žrtava na području grada govori o obimu stradanja ovdje u Petrinji. Na području Petrinje imamo osam masovnih grobnica, a to je trećina svih masovnih grobnica koje se nalaze na području Sisačko-moslavačke županije: Vila Gavrilović, Nova bolnica, Taborište, Marinka, Gradsko groblje, Komogovina, Glinska Poljana i u izgradnji je u mjestu Sibić. Ima još lokaliteta koji se istražuju jer još ima naših sugrađana za koje ne znamo gdje su. Ono što želim poručiti hrvatskoj javnosti je da za zločine u Petrinji do dana današnjeg nitko nije odgovarao. Ovih 598 imena zaslužuje da im državna vlast oda dužnu počast. To se još nije dogodilo svih ovih godina. Do sada još nijedan predsjednik Republike nije bio ovdje, nijedan predsjednik Vlade, nijedan predsjednik Sabora… Pa evo, gospodo, kada se mislite ukazati?”

Gradonačelnik Grada Petrinje Darinko Dumbović zahvalio je svima koji nisu zaboravili žrtve te odali počast braniteljima i članovima obitelji poginulih: “Grad Petrinja je dao ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu. Sada očekujemo državu, institucije, predsjednika države, predsjednika Vlade… Slikali su se na brojnim stratištima i zgarištima, što je dobro, ja im zahvaljujem. Međutim Petrinja zaslužuje da i oni dođu da se poklone i polože vijenac Republike Hrvatske, vijenac Vlade Republike Hrvatske i vijenac Sabora Republike Hrvatske. Toga još uvijek nema u Petrinji. Toga ima zajednički u Vukovaru, Kninu i mnogim gradovima u Hrvatskoj i ja im zahvaljujem, međutim još uvijek te zahvalnosti nemaju petrinjske žrtve od tih institucija, jer nikada nisu bili zajedno ovdje.”

Vijenac je položio i svijeću zapalio i župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je rekao da ni 29 godina kasnije ne može shvatiti tko je to mogao napraviti i zašto se to moralo dogoditi: “29 godina kasnije dolazimo ovdje. Poklonili smo se ovdje s nadom u bolje sutra. Vjerujem da je Petrinja grad u kojem se može živjeti. Vjerujem i da će se ljudi koji su otišli iz ovog grada vratiti. Na nama je veliki zadatak, na gradonačelniuku, na državi. I danas ovdje, u ime predsjednika Sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske, mogu poručiti da Petrinja nije ostavljena. Često puta čujemo da je Petrinja ostavljena, da je Vukovar sve… Ali nije Petrinja ostavljena!

Žinić je podsjetio da se u Petrinji radi puno infrastrukturnih projekata i izrazio uvjerenje da ćemo narednih godina imati drugačiju sliku i Petrinje i mogućnosti življenja u tom gradu.

Među uzvanicima bio je i saborski zastupnik iz VI. Izborne jedinice Nikola Grmoja koji je izrazio žaljenje što jedna od najvećih žrtava Domovinskog rata ne dobiva dužno poštovanje od Hrvatskog sabora i Hrvatske Vlade.

U sklopu manifestacije pročitano je svih 598 imena hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata stradalih na području grada, od kojih je najmlađa imala osam, a najstarija 99 godina te je otvorena i izložba ratnih fotografija sisačkog fotoreportera Borisa Savića.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here