Predsjednik Vlade Andrej Plenković doputovao je jutros u Kišinjev gdje sudjeluje na drugom sastanku na vrhu Europske političke zajednice.
Ciljevi zajednice su poticanje političkog dijaloga i suradnje radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa te jačanje sigurnosti, stabilnosti i blagostanja europskog kontinenta. Ta platforma za političku koordinaciju na zamjenjuje nijednu postojeću organizaciju, strukturu ili proces te u ovoj fazi nema za cilj stvaranje novih. Prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice održan je u listopadu 2022. u Pragu.
Na sastanak su uz čelnike 27 država članica EU-a, predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, pozvane: Albanija, Andora, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Turska, Ukrajina te Ujedinjena Kraljevina.
Uoči otvaranja sastanka na vrhu, premijer Plenković ocijenio je simboličnom poruku što je Moldova, koja je prije godinu dana dobila kandidatski status, prva zemlja van članica Europske unije koja je domaćin ovoj platformi.
“Šaljemo poruku ohrabrenja i poticanja na daljnje reforme na njenom putu prema Europskoj uniji”, kazao je.
Danas će se raspravljati, u tom širem formatu europskih država osim Bjelorusije i Rusije, o pitanjima sigurnosti, energetike i međusobne povezanosti, odnosno o svim temama koje su došle u prvi plan nakon ruske agresije na Ukrajinu, rekao je predsjednik Vlade.
Hrvatski stav je principijelan – potičemo žrtvu i osuđujemo agresora
Upitan hoće li se hrvatska Vlada snažnije angažirati u mirovnim nastojanjima, premijer je kazao da je Vlada na raspolaganju podsjetivši da je godinama prije početka agresije zagovarao model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je trebao biti okvir za dogovor iz Minska.
“Smatramo da je to iskustvo bilo izrazito korisno i dobro za hrvatsku i da je moglo biti, u nekoj varijanti, primjenjivo i za Ukrajinu”, dodao je.
Međutim, to se nije dogodilo, dogodila se druga faza agresije kojom su proširena područja koja su sada pod privremenom okupacijom Rusije.
“Hrvatska pozicija je principijelna – poštovati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, poštovati načela međunarodnog prava i međunarodnog poretka i podržati Ukrajinu u političkim, diplomatskim, ekonomskim, vojnim, financijskim i humanitarnim aktivnostima”, poručio je premijer Plenković.
Uz sve to, dodao je, Hrvatska će organizirati i međunarodnu konferenciju o razminiranju, a pomoći će i iskustvom u procesuiranju ratnih zločina.
“U svakom slučaju, Hrvatska je tu, potiče žrtvu i osuđuje agresora”, rekao je.
Ako će Rusija svaki skup doživljavati kao prijetnju, onda je to velik problem
Osvrnuo se i na izjave ruskih dužnosnika da će održavanje ovog sastanka na vrhu u Moldovi smatrati aktom konfrontacije i približavanje Moldove europskim i NATO sustavima.
Kazao je da je Moldova neovisna država koja ima svoju vlast, svoje demokratski izabrane institucije i svoj smjer.
Činjenica da se summit održava u Kišinjevu, dodao je, je važna politička poruka, ali nije upućena kao poruka konfrontacije nego kao poruka suradnje i uključivosti prema Moldovi.
“Ako će Rusija svaki skup koji se događa u zemljama koje su u njenom bližem susjedstvu doživljavati kao neku prijetnju, onda je to veliki problem. Iz tog osjećaja i te posture i nastaju svi ovi problemi”, kazao je.
Što se tiče današnjih bilateralnih sastanaka, premijer Plenković najavio je da će se, između ostalih, susresti s moldovskim premijerom, kosovskom predsjednicom te crnogorskim predsjednikom.
Upitan je li upoznat s nastojanjima francuske diplomacije oko reguliranja sukoba između Armenije i Azerbajdžana, premijer Plenković je kazao kako je francuski predsjednik kontinuirano angažiran oko tog dijaloga i nastoji pomoći.
Važni su posebni odnosi i veze koje Francuska ima i s jednom i s drugom državom.
Za sada, dodao je, nema detaljnijih informacija hoće li biti objave nekog dokumenta na današnjem sastanku.
Izvor: Vlada RH
