PLENKOVIĆ Vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da BiH dodijeli status kandidata

Milanović radi štetu Hrvatskoj i ruši joj kredibilitet

137
Foto: Vlada RH

Ukrajini smo odlučili dati status kandidata, kazao je premijer Andrej Plenković nakon što je 27 država članica EU-a donijelo takvu odluku. Istaknuo je i da je Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata te joj je poslana poruka da hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona.

“Cijelo vrijeme sam to zagovarao. To je i jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla uslijed brutalne ruske agresije zadnjih 120 dana”, kazao je Plenković.

“Europska komisija je napisala mišljenje, koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti i ukrajinskom vodstvu, a još više ukrajinskom narodu”, rekao je Plenković i dodao da je ista takva odluka donijeta iz za Moldaviju.

Napomenuo je da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zahvalio svakome posebice. Gruziji je izražena spremnost sukladno ocjeni Europske komisije, dodao je.

“Na taj način se dogodila velika tektonska promjena na Europskom vijeću, gdje su zemlje, koje nisu imale tako jasnu europsku perspektivu članstva u EU-u, najedanput iz politike susjedstva istočnoga partnerstva prešle praktički s današnjim odlukama u politiku proširenja”, istaknuo je.

Europsko vijeće izrazilo je spremnost da BiH dodijeli status kandidata

Istaknuo je da se popodne raspravljalo i o jugoistoku Europe, zapadnom Balkanu.

“Uspjeli smo napraviti formulaciju gdje Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, a za to je potrebno da nas Europska komisija izvijesti o onim najbitnijim reformama koje su sadržane u zaključcima Vijeća i mišljenju Komisije, 14 točaka. Iz njih se treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini. Za nas je to posebno važno. BiH je naša susjedna država. Pola milijuna Hrvata živi u BiH. Želimo da ona ulovi korak s drugim državama i regije, ali i s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom”, kazao je Plenković.

Poruka je također Bosni i Hercegovini, napomenuo je, da se hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet, za izbore u listopadu, mogao dovršiti na najbolji mogući način.
“S te strane, gledajući sve okolnosti koje su bile, a bilo je mnogo država koje su bile rezervirane prema BiH, ovo danas je zaista jedan veliki pozitivan signal prema susjednoj BiH, a možemo slobodno reći – zahvaljujući zagovoru Hrvatske”, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje koje su prve reforme koje bi BiH trebala učiniti kako bi dobila status kandidata, Plenković je rekao da se cijeli proces u BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku te da je Hrvatska tražila posebnu raspravu o BiH.

“Donijeli smo zaključke, rekli smo da je tada bila politička kriza, zatražili smo angažman na najvišoj razini. Charles Michel je otišao u Sarajevo, obišao zemlje regije i doveo lidere u Bruxelles. Postigli su jedan dobar dokument koji je poslije podržao i Dragan Čović uime HDZ-a i HNS-a BiH i koji precizno navodi koje su to reforme. Među njima su ustavna i izborna reforma koje se hitno trebaju provesti, ali tu su i pitanja zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, zakonu o sukobu interesa. Spominje se i zakon o javnim nabavama koji je već u parlamentu. Iz tih reformi, a to je naravno upravljanje granicom, borba protiv korupcije i niz točaka, trebaju biti prioritet. Europska komisija će o tome izvijestiti. Redoviti izvještaj o napretku bit će u listopadu, tako da je to prva šansa da Europska komisija da nove signale o spremnosti BiH za korak dalje, a nakon toga će Vijeće ponovno odlučivati”, zaključio je Plenković.

Očekujemo istodobno članstvo u europodručju i Schengenu. Hrvatska je o BiH zajamčila stalan europski dijalog na vrhu

Nakon sastanka na vrhu država članica EU-a i zapadnog Balkana, a uoči sastanka EV Plenković je u izjavi medijima ponovio jasnu hrvatsku potporu otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te, napose, potporu statusu kandidata BiH, o čemu je Hrvatska inicirala stalan dijalog na najvišoj europskoj razini te će se sljedeći sastanak održati ove godine za vrijeme češkoga predsjedanja. Plenković je rekao da se Hrvatska založila i za viznu liberalizaciju Kosovu. Političku odluku da Ukrajina, Gruzija i Moldavija prijeđu iz politike susjedstva u politiku proširenja ocijenio je tektonskom, te dodao da Hrvatska očekuje članstvo u erupodručju i Schengenu u istom trenutku

“Imali smo liderski sastanak na vrhu, prošli smo sve teme od interesa za nama susjedne zemlje u njihovim aspiracijama prema Europskoj uniji. Stav Hrvatske je jasan, podržavamo otvaranje pregovora s Albanijom, sa Sjevernom Makedonijom. Što se nas tiče, odmah. Podržavamo, naravno, više i ranije od svih drugih, status kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u Europskoj uniji, to smo rekli nebrojeno puta”, rekao je Plenković uvodno.

Hrvatska potiče stalan dijalog o BiH na europskoj razini. Što smo više u kontaktu, to će odnosi sa zemljama regije biti bolji
Plenković je naglasio da Hrvatska glede Bosne i Hercegovine potiče stalan dijalog na europskoj razini, podsjetivši na sastanke za vrijeme hrvatskog i slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije te u Bruxellesu.
“Poruka stalnog, kontinuiranog dijaloga na inicijativu Hrvatske dobila je svoju potvrdu, vidim da su i češke kolege, koje preuzimaju predsjedanje, organizirale još jedan sastanak ove godine, što je po našem mišljenju sjajno. Što smo više u kontaktu, to će odnosi sa zemljama regije biti bolji”, ocijenio je Plenković istaknuvši da se Hrvatska založila i za viznu liberalizaciju Kosovu.
Podsjetio je da je temu Bosne i Hercegovine Hrvatska pokrenula još u ožujku kad se zaključcima Europskog vijeća ne samo željelo unaprijediti daljnji put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, već su na angažman pozvani najviši dužnosnici Europske unije da se bave pitanjima BiH, smanjivanjem tenzija, odnosno ustavnom i izbornom reformom.
“To je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel učinio i posjetima regiji, posjetu Sarajevu, u konačnici i sastankom ovdje u lipnju.
Istaknuo je da tezu o statusu BiH sve vrijeme vodi Hrvatska, pozdravivši i recentnu aktivnost o temi naših prijatelja iz Slovenije i Austrije.
Konferenciju za medije predsjednika Milanovića komentirao je kao potvrdu njegove izoliranosti i neupućenosti u zbivanja.
“Govori stvari koje nemaju veze sa supstancom niti s onim što mi ovdje cijelo vrijeme radimo. A naravno, borimo se puno više od njega, konkretnije, konstruktivnije, inteligentnije za ravnopravnost Hrvata u BiH, što ćemo činiti i dalje”, zaključio je Plenković.
Odluka da Ukrajina, Gruzija i Moldavija prijeđu iz politike susjedstva u politiku proširenja velika je politička, tektonska poruka
“Velika je politička, tektonska odluka da Ukrajina, Gruzija i Moldavije prijeđu iz politike susjedstva praktički u politiku proširenja. Ta rečenica europske perspektive za ove zemlje mijenja sve, to se dosad nije dogodilo i drago mi je da su evoluirala stajališta nekih država članica u odnosu na naše rasprave i u Versaillesu i u Bruxellesu.”
Podsjetio je je da je Hrvatska bila jedna od onih koji su najčvršće i najjasnije podržavale kandidatski status Ukrajine od početka, što će učiniti i danas, te je dobrim ocijenio i pozitivno mišljenje Moldaviji kao i poticajno mišljenje za Gruziju.
Na današnjem VE očekuje se potvrda hrvatskog članstvo u europodručju, a idućeg tjedna francusko predsjedništvo ide s odlukom o hrvatskom članstvu u Schengenu
“I Hrvatska će biti tema na Europskom vijeću, kojom se potvrđuje buduće članstvo Hrvatske u europodručju. Nakon ovoga Europskog vijeća slijede samo još preostale formalne odluke i mislim da je konačna odluka 12. srpnja na ministarskoj razini, a formalna članica bit ćemo od 1. siječnja 2023. godine”, rekao je Plenković.
Najavio je da idućeg tjedna francusko predsjedništvo ide i s odlukom o članstvu Hrvatske u Schengenu, rekavši da očekuje da u istom trenutku postanemo i članica europodručja i Schengenskog prostora.
“To je važno za sve one koji danas, kao Milanović, ljudima govore laži da smo mi bili spremni 2015. godine. Te godine je Hrvatska imala 281 neispunjen kriterij za članstvo u Schengen i nije znala kako iskoristi 80 mil. eura za jačanje schengenske granice. Mi smo sve to s jednom vrlo kvalitetnom, ozbiljnom strategijom, pristupom i radom ispunili i zaradili da dođemo u novu fazu. Nisu to stvari koje se dobivaju kao neko sljedovanje nego se zarađuju radom i reformama i ozbiljnim putem i kredibilitetom unutar EU-a. To je vrlo važno. Kad je netko izoliran i ne prati igru onda bolje da ne izlazi na press pa ljudima govori stvari koje ne stoje”, izjavio je Plenković.
Milanović radi štetu Hrvatskoj i ruši joj kredibilitet
“Jasno je da on radi za nekoga tko nije hrvatski, on vjerojatno radi za neke, a ne samo on, vidio sam i Mesićeve izjave u Ivancu neki dan. Moramo se ozbiljno zapitati koja je to ekipa i za čije moskovske interese oni rade. To sad postaje sve skupa jasnije. Ja radim za Hrvatsku, radim i za Hrvate u Bosni i Hercegovini, radim za to da budemo u Schengenu, u europodručju, da dobijemo sredstva iz instrumenta iduće generacije”, kazao je Plenković.
Milanoviću je poručio da kada ne zna što se zbiva, kada je izoliran da mu je bolje da ne izlazi na konferenciju za novinare.
“Čovjek apsolutno ne prati ništa, ništa ne zna, a bolje mu je da pogleda svoja postignuća. Što je on napravio? Vrijeđa Ameriku, vrijeđa predsjednicu Komisije, predsjednika Europskog vijeća, prijeti blokadom Finske i Švedske u NATO-u, koje apsolutno nikakve veze nemaju s pitanjem Hrvata u BiH. On radi ogromne, krupne greške i radi štetu Hrvatskoj i ruši joj kredibilitet”, rekao je Plenković.
Dodao je da se Milanović sada očito povukao od blokade Finske i Švedske.
Odbacio je i Milanovićevu tezu da kalkulira i ne pomaže Hrvatima u BiH da bi ostvario ulazak u Schengen.
“Nema nikakve kalkulacije, razlika između mene i njega je to što ja vodim konzistentnu, jasnu, kredibilnu politiku. Ljudi su zadovoljni načinom na koji komuniciramo s našim partnerima i saveznicima”, kaže premijer i dodaje da svatko “tko pretjerano lupa šakom o stol pokazuje dozu nezrelosti, agresije i dječjeg sindroma, taj završava loše”.
Ponovio je da to što Milanović priča pokazuje da nema pojma o tome kako funkcionira Europska unija.
Plenković je rekao da je zagovarao i zagovara kandidatski status za BiH više i da je ranije počeo od svih drugih.
“Ja o tome govorim na svakom Europskom vijeću. Nisam primijetio da je on to govorio dok je bio premijer”, rekao je Plenković. Dodao je da je Milanović napravio sve da ne dođe do dogovora između Bošnjaka i Hrvata, vrijeđajući one s kojima se Hrvati trebaju dogovoriti, da minira napore vlade da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nešto napravi što bi bilo korisno za Hrvate.
“Vidim da je i njega danas izvrijeđao. Dobio sam obavijest da su oni čak prosvjedovali u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu zbog njegovih izjava “, kaže premijer.
“To je sad ozbiljna šteta, koju se mi trudimo popravljati, čak i ne opterećivati hrvatsku javnost previše, ali to sad već poprima razmjere koji su zastrašujući. To je štetno, sramotno i beskorisno, a sve radi iz ljubomore i pakosti”, zaključio je Plenković.
Na pitanje oko kontroverze s dočeka finske premijerke u uredu predsjednika, Plenković je rekao da ne zna o čemu se tu radi, ali je dodao da je premijerka Sana Marin “bila jako, jako fina na konferenciji za novinare. Bolje mu je da ne otvara tu temu”.
Komentirao je i izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je rekao da mu hrvatski premijer i predsjednik govore da sjedi na dvije stolice i da žele voditi politiku Srbije.
“Mi nemamo takvih pretenzija, ali ako netko misli ući u EU, moramo znati zastupa li politiku Kremlja ili politiku EU-a”, zaključio je Plenković.
Izvor: Vlada / Hina

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime