“PRIJETI nam opasnost od toplinskog udara”, upozorio je stanovnike Zagreba Gradski ured za zdravstvo. Ističu da je idućih nekoliko dana u Zagrebu umjerena do velika opasnost od toplinskog udara, a posebno vruće bi moglo biti u subotu 13. lipnja.
Gradski ured za zdravstvo zbog toga je objavio preporuke za javnost kako bi se zaštitili od velikih vrućina. Preporuke zagrebačkog Ureda za zdravstvo prenosimo u cijelosti:
Rashladite svoj dom.
– Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
– Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
– Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
– Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
– Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
– Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
– Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.
Klonite se vrućine
– Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
– Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
– Potražite sjenu.
– Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
– Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
– Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
– Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
– Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
– Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
– Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
– Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Pomognite drugima
– Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
– Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
– Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
– Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
– Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.
Ako imate zdravstvene probleme
– Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
– Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše
– Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
– Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
– Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
– Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa,j podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Važni brojevi:
– Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku)
– Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
Vidi: www.zdravlje.hr; www.hzjz.hr; www.srcana.hr; www.cezih.hr;
PREPORUČENE MJERE ZAŠTITE ZDRAVLJA ZA STARIJE OSOBE PRI IZLAGANJU VISOKIM TEMPERATURAMA ZRAKA (iznad 30˚C)
Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. A.Štampar- Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba., izradio je Upute i preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka,iznad 30*C, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih i drugih kroničnih bolesti:
– Starije osobe se nikako nesmiju izlagati sunčevoj energiji u razdoblju od 10-17 sati, poglavito ne stariji srčani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
– Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;
– Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba, izbjegavati 5”B”-mast,sol,šečer,bijelo brašno i bijelu rižu;
– Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u starije osobe;
– Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se nužno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;
– Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;
– Nužno starija osoba mora uvijek uz sebe posjedovati svoje osnovne podatke, ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može javiti o toj starijoj osobi;
– Najvažnije je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;
– Nužna je trajna tjelesna i psihička aktivnost starijih osoba te osobito njihovo trajno kretanje i to isključivo u jutarnjim i večernjim satima, što više boraveći u prirodi (parkovi, šetnjice uz more, jezera, rijeke, vrtovi, vinogradi, voćnjaci i slična prirodna okruženja). Ukoliko je otežano kretanje tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj prebiva starija funkcionalno onesposobljena osoba.
IZVOR: Zagreb.hr