Američka tvrtka koja se bavi financijama Standard&Poor’s u petak je potvrdila dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj i lokalnoj valuti na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, uz stabilan izgled, procjenjujući da će hrvatsko gospodarstvo u drugoj polovini 2015. izaći iz recesije.
Takav rejting odražava stajalište analitičara S&P-ja da izostanak strukturnih i fiskalnih reformi nastavlja kočiti gospodarski rast, a baca i sumnju na dugoročnu održivost javnih financija zemlje. Kažu i da Hrvatskoj i dalje nedostaje gospodarska konkurentnost, ističući pritom da rigidnost plaća i cijena potkopavaju fleksibilnost rada.
Taj rejting odražava i srednjoročne prilike koje Hrvatska ima nakon ulaska u EU, a vezane su uz ključna područja rasta, poboljšanje konkurentnosti, pristup vanjskom zaduživanju i rješavanje izazova vezanih uz produktivnost.
Bruto domaći proizvod (BDP) od 2008. do sada smanjen je za 13,1 posto, napominju.
Također procjenjuju da će u drugoj polovini 2015. godine recesija završiti, pri čemu će u cijeloj 2015. BDP stagnirati, a u 2016. porasti po stopi od 1 posto, dok bi do 2018. njegov rast ubrzao do 1,8 posto.
Prema procjenama 2016. godini prosječan BDP po glavi stanovnika dosegnut će 13.600 dolara.
U svojoj analizi ističu da veliki proračunski manjkovi te primjena nove Eurostatove računovodstvene metodologije ESA2010 pogoršavaju hrvatske pokazatelje vezane uz dug.
Pritom procjenjuju da će deficit opće države u ovoj godini ostati na 4,9 posto BDP-a, a zatim postupno padati, da bi u 2018. iznosio 3 posto. Tu procjenu temelje na činjenici da Vlada vjerojatno neće provoditi pojačanu konsolidaciju uoči izbora, unatoč recesiji.
No, ističu i da bi od 2016. nadalje oživljeni gospodarski rast i novi politički mandat trebali utrti put mnogo bržem smanjenju fiskalnog deficita.
Neto javni dug, po procjenama S&P-ja, mogao bi dosegnuti vrhunac u 2017. godini i to 81 posto BDP-a. To je više nego su ranije procjenjivali, no analitičari S&P-ja ističu da su uzeli u obzir da je kvazi-državni dug (dugovi javnih poduzeća), po novoj Eurostatovoj metodologiji sada uključen u dug opće države.
Za razliku od fiskalnih računa, Hrvatska je poboljšala svoje vanjske ravnoteže, ističu iz te agencije.
Procjenjuju da će višak tekućeg računa platne bilance za 2014. dosegnuti 1 posto BDP-a.
U S&P-ju očekuju da će oporavak domaće potražnje od 2016. pa nadalje ponovno tekući račun bilance gurnuti u deficit. U razdoblju od 2016. do 2018. procjenjuju da će deficiti tekućeg računa biti 0,9 posto BDP-a.
Iz S&P su se osvrnuli i na Hrvatsku narodnu banku, te ističu da je predana održavanju tečaja kune i eura, koji ograničava fleksibilnost monetarne politike, kao i visoko euroizirano gospodarstvo (više od 70 posto zajmova i više od 60 posto depozita denominirano je ili povezano sa stranom valutom).
Hrvatski bankarski sustav, uglavnom u stranom vlasništvu, i dalje je zakočen zbog godina razduživanja, a nedavni aprecijacijski šok švicarskog franka dodatno će smanjiti njegovu profitabilnost, budući da udjel nenaplativih stambenih kredita u francima u Hrvatskoj trenutno doseže 17,4 posto.