SABOR 14. svibnja Hrvatski dan šećerne bolesti

U Hrvatskoj je 2020. bilo registrirano 310.000 osoba sa šećernom bolesti

146

Saborski zastupnici u petak su unisono podržali da se 14. svibnja proglasi Hrvatskim danom šećerne bolesti, koju u Hrvatskoj prema procjenama ima više od 500.000 ljudi.

Time se dodatno daje na važnosti toj temi koja će se obilježavati dva puta godišnje, uz Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenoga obilježavat će se i Hrvatski dan šećerne bolesti 14. svibnja, kazala je Renata Sabljar-Dračevac, predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.

Prevencijom, ranim otkrivanjem i liječenjem povećava se kvaliteta života bolesnika, smanjuju komplikacije i produžuje život, istaknula je.

U Hrvatskoj je 2020. bilo registrirano 310.000 osoba sa šećernom bolesti, no tek 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu, pa se pretpostavlja da je ukupan broj viši od 500.000.

Šećerna bolest je treći uzrok smrti s udjelom od 7,8 posto i vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova, rekla je Sabljar-Dračevac.

Proglašenjem Hrvatskog dana šećerne bolesti nećemo riješiti taj veliki javnozdravstveni problem, ali ćemo povećati svjesnost o važnosti prevencije, edukacije i zdravog načing života, kaže Hrvoje Šimić (HDZ).

Od dijabetesa umre četiri milijuna ljudi godišnje

Iz godine u godinu raste broj oboljelih od šećerne bolesti, riječ je o tihom ubojici od kojeg svakih sedam sekundi u svijetu umre jedna osoba, odnosno više od četiri milijuna godišnje, istaknuo je Silvano Hrelja (HSU).

Marija Selak Rapsudić (Most) poručuje da je od deklarativne razine važnija konkretna pomoć bolesnima, primjerice hoće li HZZO na listu dodati Baqsimi, novi lijek za hipoglikemiju koji bi zamijenio klasične injekcije. To bi djeci s dijabetesom uvelike olakšalo primanje lijeka.

Osim toga, Selak Raspudić traži da se za dijabetičare osiguraju spremnici gdje bi mogli nesmetano odlagati medicinski otpad, iglice, trakice i potrošni materijal.

Andreja Marić (SDP), inače po zanimanju dijabetolog, upozorila je na nedostatak dijabetologa u Hrvatskoj. Ima nas svega 160, cilj bi trebao biti da svaki županijski centar ima dnevnu bolnicu, dva dijabetologa, sestru edukatora i nutricionista, rekla je.

Govoreći o ekonomskom utjecaju, upozorila je da na liječenje dijabetesa HZZO utroši godišnje oko 4,6 milijardi kuna ili 20 posto ukupnog proračuna.

Ivana Kekin (Zeleno-lijevi blok) naglašava da je Hrvatska prva u Europi po broju građana s prekomjernom tjelesnom težinom, a u vrhu je i po broju djece s prekomjernom težinom, što je jedan od rizika za razvoj dijabetesa. Apelirala je da se iz škola uklone aparati za prodaju zaslađenih pića.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime