Hrvatski srednjoškolci imaju razvijene tehničke kompetencije, ali i poteškoće s kritičkim razmišljanjem i razumijevanjem medija, rezultati su EduMediaTesta, pilot testiranja alata za evaluaciju razine medijske pismenosti provedenog u 15 škola tijekom svibnja.
Međunarodni projekt EduMediaTest, kojim se provjeravaju znanja i vještine učenika u šest dimenzija medijske pismenosti – jezik, tehnologija, produkcija i distribucija, ideologija, doživljaj i estetika, u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije (AEM).
Upitnik sadrži 43 pitanja, a učenici tijekom testiranja, između ostaloga, moraju analizirati i video zapise i fotografije, kao i tražiti informacije na Internetu.
Test također omogućuje procjenu sposobnosti učenika da prepoznaju dezinformacije i manipulacije, uoče stereotipe te shvate koncept autorskih prava.
U pilot fazi projekta, u svibnju ove godine, testiranje je održano u školama u Hrvatskoj, Francuskoj, Portugalu, Slovačkoj, Kataloniji/Španjolskoj, Grčkoj i Irskoj. Testirano je ukupno 8699 učenika, od čega njih 2353 iz Hrvatske, što je nakon Portugala najviše testiranih.
Najbolji rezultati u korištenju Internetom, najslabiji u recepciji
Najbolje rezultate učenici iz Hrvatske, kao i iz većine partnerskih zemalja, postigli su u dimenziji tehnologije, odnosno pristupa sadržaju, upravljanja i korištenja Internetom, što upućuje da škole, kada medijsku pismenost svode na digitalnu vještinu, zapravo nude obrazovanje u jedinom području u kojem su učenici dobrim dijelom kompetentni.
Najslabije rezultate postigli su, pak, u dimenzijama doživljaja (recepcije), jezika te produkcije i distribucije. To upućuje da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi.
Nisu, navode u AEM-u, niti dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje lažnih vijesti.