Osim možda kanabisa, savjetuje nam se da se držimo podalje od droga zbog njihovih negativnih posljedica. Kao što se kaže – kada počnete, teško je zaustaviti se. Ono što mnogi od nas ne znaju jest da droge nisu jedine koje stvaraju ovisnost. Određene namirnice također mogu stvoriti ovisnost, a neke čak imaju iste kemijske učinke na naše tijelo kao i droge! Rezultat toga je da postajemo fizički ili mentalno ovisni o tim namirnicama, te ih nastavljamo grickati, kako bi zadovoljili ove ‘smiješne’ vrste ovisnosti.
KEKSI
Konzumiranje velikog broja kolačića može izgledati kao navika. Ali, kao što ćemo otkriti, to može biti rezultat ovisnosti. U jednoj studiji, Jamie Honohan iz Connecticut Collegea ubrizgala je štakorima fiziološku otopinu, kokain ili morfij. Nakon toga je stavila životinje u labirint s rižinim kolačima i Oreom, ostavljajući štakorima mogućnost da se slobodno kreću.
Shvatila je da su se životinje preselile u područje s Oreom, koje su očito preferirali više nego kolač od riže. Postali su uzbuđeni nakon što su jeli kremasti nadjev u Oreu, baš kao što su postali uzbuđeni kada su im ubrizgani lijekovi. Honohan je kasnije testirala proteine iz štakora i otkrila da je njihov akumbens – poznat kao “centar zadovoljstva” u mozgu – bio uzbuđeniji kada su jeli Oreos, nego kada im je ubrizgan kokain!
PŠENICA
Pšenica je hrana koja izaziva ovisnost, na što rijetko tko obraća pozornost. Jedno od njenih svojstava je visoki sadržaj glutena, što izraz „bez glutena“ čini izrazom za navodno zdravu pšeničnu hranu. Međutim, konzumiranje velikih količina pšenice je nezdravo, bilo da sadrži gluten ili ne. Današnja pšenica nije ista kao ona koja se uzgajala u prošlosti. Naime, moderna pšenica je rezultat genetskog inženjeringa koji traje oko 50 godina. Sadrži mnogo škroba, glutena i proteina koji izazivaju ovisnost.
Kada se konzumiraju, ovi proteini se raščlanjuju na polipeptide, koji se vežu za receptore mozga, kako bi se potrošači osjećali ugodno i ovisnički. Polipeptidi također ulaze u krvotok. U tom trenutku, nazivaju se gluteomorfini, što je samo ime izvedeno iz glutena i morfija. Ovisnici o pšenici uvijek će žudjeti za više slatkih pšeničnih proizvoda kao što su keksi i kolači. Zanimljivo je da se ovisnost o pšenici može liječiti lijekovima kao što je nalokson, koji liječnici koriste za liječenje predoziranja heroinom ili morfinom. Osim ovisnosti, pšenica je povezana s rakom, pretilošću, bolestima srca i nekoliko drugih medicinskih poremećaja.
MESO
Meso je prirodan i dobar izvor životinjskih bjelančevina. Kao rezultat toga, teško je razlikovati osobu ovisnu o mesu i nekoga tko samo treba njegov sadržaj proteina. Ono sadrži hipoksantin, stimulans sličan kofeinu koji nas čini zadovoljnima. Hipoksantin ima ista svojstva kao i kofein. Starije meso sadrži više hipoksantina, zbog čega neki ljudi pokazuju simptome ‘prekida konzumiranja’ i ozbiljnu želju za ovom vrstom hrane, ako je ne jedu neko vrijeme.
Meso sadrži i druge tvari koje izazivaju ovisnost kao što su guanilna i inozinska kiselina, koje imaju isti učinak kao i hipoksantin. Što je još gore, nakon što ste ovisni o hipoksantinu, trebat ćete konzumirati više mesa kako biste postigli istu razinu zadovoljstva.
SLADOLED
Sladoled podražava isti dio našeg mozga kao droga. S vremenom, trebat ćemo pojesti više sladoleda kako bismo izazvali uzbuđenje. Kada to ne učinimo, postajemo depresivni, baš kao i ovisnici kada ne dobiju drogu.
SIR
Sir je još jedna ‘ovisnička’ hrana s kojom se ‘davimo’ s vremena na vrijeme. Nalazi se u većini brze hrane, uključujući pizzu, što bi mogao biti razlog zašto su neki od nas ovisni o pizzi. To je zato što sir sadrži molekule opijata kazein i kazomorfin.
Kazomorfini su fragmenti kazeina i imaju isti učinak kao morfij u tijelu. Oni se vezuju za receptore mozga na isti način kao i droge poput morfija i heroina. Kao odgovor na to, mozak oslobađa dopamin na isti način kao kad netko konzumira drogu.
ŠEĆER
Kao i svaka druga hrana, šećer može biti zdrav ili nezdrav, ovisno o tome kako se koristi. Za razliku od neke druge hrane, šećer može izazvati ovisnost. Studija istraživača sa Tehnološkog sveučilišta Queensland otkrilo je da šećer ima isti učinak na tijelo kao i kokain. Oboje na tijelo djeluju tako da ono, nakon konzumacije, oslobađa dopamin.
Dugoročno, količina oslobođenog dopamina postaje manja u usporedbi s količinom konzumiranog kokaina ili šećera, što dovodi do toga da ovisnici žele više. Kada ovisnik o šećeru ne dobije dovoljno šećera da pokrene oslobađanje dopamina, mogao bi pasti u depresiju na isti način na koji se korisnici kokaina osjećaju kada ne mogu do droge. U slučaju da ovisnici o šećeru prestanu jesti šećer, mogu imati simptome apstinencije, kao i korisnici kokaina.
KAVA
Ovaj napitak sadrži kofein, koji je okrunjen kao “najsnažnija i najkorištenija droga na svijetu”. Pokreće oslobađanje dopamina, zbog čega se osjećamo dobro na isti način na koji se ovisnici o drogi osjećaju dobro. Kofein također uzrokuje ozbiljnu ovisnost koja se može zadovoljiti samo ispijanjem još više kave.
GAZIRANA PIĆA
Neki sokovi poput Pepsija i Coca-Cole neodoljivi su jer sadrže kofein, koji je vrlo jak izazivač ovisnosti. Dakle, čak i ako ne pijete kavu, još uvijek možete u sebe unijeti kofein iz takvih pića. A tu je također i velika količina šećera koji sokove čini ukusnima i neodoljivima, te izaziva ovisnost!
ČIPS
Jeste li se ikada zapitali zašto je tako teško prestati jesti one vrećice čipsa? Prema studiji, to je zato što su izaziva ovisnost kao i teške droge. Jednom kada otvorite vrećicu čipsa, možda nećete moći stati.
Kao i sir, čips od krumpira pokreće oslobađanje dopamina koji napravi zbrku u našim tijelima i daje nam isti učinak kao i droge za ovisnike. Istraživanja dr. Tony Goldstonea s Imperial Collegea u Londonu otkrila su da slike čipsa i brze hrane općenito uzbuđuju isti dio mozga kao i slike alkohola za pijance, te slike droga za ovisnike.
ČOKOLADA
Ispostavlja se da je čokolada još jedna ‘nevina hrana’ koja izaziva ovisnost, poput droge. To je zato što sadrži šećer, masti, teobromin i enkefalin, kofein kakao svijeta. Teobromin i enkefalin su stimulansi. Poznato je da teobromin, baš kao i droga, pokreće širenje naših krvnih žila i pad brzine otkucaja srca i krvnog tlaka, kako bi izazvao osjećaj opuštenosti.