Izbori su u bitnome odredili političku 2015. – na početku godine Hrvatska je dobila prvu predsjednicu Republike, na kraju novi saziv parlamenta u kojemu većinu imaju HDZ-ova Domoljubna koalicija i Most nezavisnih lista.
PREDSJEDNIČKI IZBORI 2015.
Kolinda Grabar Kitarović, iza koje je stajala HDZ-ova koalicija, izabrana je 11. siječnja, u drugom krugu, za prvu predsjednicu Republike čime se HDZ nakon 15 godina vratio na Pantovčak.
Tijesnom razlikom, Grabar-Kitarović je pobijedila Ivu Josipovića, dotadašnjeg predsjednika i kandidata SDP-ove koalicije, kojemu su gotovo sve izborne ankete prognozirale uvjerljivu pobjedu.
No, birači uvijek imaju posljednju, a u ovom slučaju njih 50,7 posto glasovalo je za Grabar-Kitarović, nekadašnju ministricu vanjskih poslova s uspješnom međunarodnom karijerom, a 49,3 posto za Josipovića, sveučilišnog profesora prava.
Godina na izmaku nije bila dobra za Josipovića, nakon gubitka predsjedničkih izbora, razišao se sa SDP-om, a bez uspjeha se natjecao i na parlamentarnim izborima.
U predsjedničku utrku inicijalno je ušlo četvero kandidata, uz spomenute, liječnik Milan Kujundžić kojega je podupirala koalicija manjih, desnih stranaka i mladi Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida, udruge koju je javnost do tada povezivala s aktivistima za borbu protiv deložacija.
Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 28. prosinca prošle godine, drugi 11. siječnja ove, a nova je predsjednica prisegnula 15. veljače pred Ustavnim sudom kojemu je na čelu Jasna Omejec.
PARLAMENTARNI IZBORI 2015.
Osmog studenog hrvatski birači izabrali su novi saziv Hrvatskog sabora, koji broji 151 zastupnika, a u kojem relativnu većinu, 59 mjesta, ima HDZ-ova Domoljubna koalicija. Apsoutno izborno iznenađenje bio je Most nezavisnih lista, politička platforma s 19 zastupnika s različitim političkim i ideološkim predznakom.
SDP-ova koalicija, koja prije izbora nije osobito dobro kotirala, osvojila je iznenađujućih 56 mjesta u Saboru, ponajviše zahvaljujući angažmanu šefa SDP-a i premijera Zorana Milanovića.
S takvim izbornim rezultatom, obje su koalicije za dolakazk na vlast bile prisiljene tražiti potporu Mosta.
Od izborne noći, 8. studenoga, hrvatski građani su svjedočili dnevnim obratima u pokušaju da se dobiju ključevi Banskih dvora. Obje su strane prihvaćale i odbijale tripartitnu vlast, što je bila mantra Mosta, odgovarale su na pitanja o “reformskim” zahtjevima Mosta, kojemu se spočitavalo da ne dijeli pa dijeli fotelje, produžuje rokove za ulazak u pobjednički vlak.
Napeti pregovori završili su dogovorom Mosta i Domoljubne koalicije, čijem je kandidatu Tihomiru Oreškoviću predsjednica 23. prosinca povjerila mandat za sastavljanje vlade. Široj javnosti nepoznati Orešković dolazi iz farmaceustke tvrtke Teva, bio je menadžer u Plivi, ima respektabilnu inozemnu karijeru u financijskom sektoru i nestranačka je osoba. Da uživa podršku više od polovice svih izabranih zastupnika Orešković je dokazao potpisima 78 zastupnika iz Domoljubne koalicije, Mosta, stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i dvoje zastupnika nacionalnih manjina.
Nedugo zatim, 28. prosinca, u drugom je pokušaju konstituiran Sabor izborom Željka Reinera (HDZ) za predsjednika, a uz one koji su potpisali potporu Oreškoviću kao mandataru, za Reinera su glasovali i reformist Radimir Čačić, preostalih šest zastupnika nacionalnih manjina, HDSSB, ali i dosadašnji predsjednik Sabora Josip Leko (SDP).
PRIJEVREMENI LOKALNI IZBORI ZA GRADONAČELNIKA I ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA U GLINI 2015.
Birali smo i u našem Gradu. Nakon što je jesanas u stravičnoj prometnoj nesreći smrtno stradao HSLS-ov gradonačelnik Milan Bakšić, Glinjanke i Glinjani izašli su 20. prosinca na prijevremene Lokalne izbore za gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Gline.
Troje kandidata računalo je na mjesto prvog čovjeka Grada: Stjepan Kostanjević (HDZ-ova koalicija), Milan Davidović (HSLS/SDP) i nezavisna Diana Mužić.
Birači su odlučili. Grad Glinu u narednom razdoblju vodit će gradonačelnik Stjepan Kostanjević i njegova zamjenica doktorica Sanja Štingl Vlašić.