Veliki je petak, ovako su ga stari nekada slavili

596

Na Veliki petak kršćani se prisjećaju Isusove muke i smrti. Na današnji dan ne slavi se misno slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt. Vjernici u crkvu dolaze kako bi razmišljali o Isusovoj muci.

Svi vjernici, osim oni sa zdravstvenim problemima, od 18 do 60 na Veliki petak poste. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.

Tradicijska ponašanja

Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi. Na Veliki petak u svim Kaštelima održavala se procesija s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja. U Kaštel Starome je do 1910. bio običaj, da se na prozore kuća stavljaju glemoči (veliki puževi) napunjeni uljem s fitiljem, koji su postavljani u križ. Na krov crkvice sv. Josipa u Kaštel Starom postavljani su poveći volci, dok su procesiju pratili i ribarski brodovi, na kojima bila upaljene svjetiljke.

Žudijski običaji

Žudije su čuvari Kristova groba u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusove muke, smrti i uskrsnuća. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima. Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. “judom” kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a nagdje i u odore mornara ili u narodne nošnje. Postoji pravilnik ili scenarij djelovanja žudija u te dane: vrijeme kad izlaze, redoslijed mijenjanja, postupak zamjene, redoslijed u procesiji i to u detalje sa slikovitim skicama i shemama kao pravi vojnički pravilnik. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja.

VEZANE VIJESTI
Brojni vjernici na uskršnjoj misi u Glini

Žudijski običaji završavaju na Veliku subotu kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon što se ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo”, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod i preplašene pobjegnu.

Festival žudija je skup čuvara Kristova groba koji njeguju ovaj pobožni običaj u korizmenom vremenu kroz Sveto trodnevlje. Cilj festivala je da prikaže uskršnje običaje čuvara Kristova groba čime se doprinosi očuvanju vjere i tradicije.

Prvih šest smotri održano je u Vodicama, a 2006. godine organizatori su dogovorili da se festival svake godine održava u drugoj župi kako bi svi imali priliku upoznati se sa običajima drugih, s tim da se svake šeste godine održava u Vodicama gdje je sve i započelo. Festival se do sada održao od 2001 – 2006. godine u Vodicama, 2007. godine u Vidu, 2008. godine u Prvić Šepurini na otoku Prviću, 2009. godine u Kninu, 2010. godine u Metkoviću, 2011. godine u Tisnom, 2012. godine u Vodicama, 2013. godine u Rogotinu, 2014. godine u Vrlici, 2015. godine u Mliništu, 2016. godine u Imotskom, 2017. godine u Kominu, te 2018. godine u Mariji Bistrici, a raspored domaćinstava određen je do 2054. godine.

VEZANE VIJESTI
Blagdan je Uskrsa ili Vazma - običaji

Geslo festivala je ‘Ljubite jedni druge’, a proizlazi iz Isusove zapovijedi ljubavi. On nas poziva da ostanemo u njegovoj ljubavi, da vidimo kakva je to ljubav i da takvom ljubavlju i mi ljubimo jedni druge. To je ljubav koja nikad ne prestaje.

Organizatori ovogodišnjeg festivala su Vodički žudiji i župa Svetog Mihovila Arkanđela – Promina uz pokroviteljstvo Općine Promina. Voditelji programa su Ante Nadomir Tadić Šutra i Jasna Bilušić.

U Župi Navještenja Blažene Djevice Marije danas, na Veliki petak u 15 sati počinje križni put, a služba Muke Gospodnje počinje u 19 sati. Sav prikupljeni milodar ide za siromašnu Crkvu u Svetoj zemlji.

Sisački biskup Vlado Košić u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku predvodit će obred Muke Gospodnje u 18 sati.

U Dugo Selu izvest će se scenski prikaz Pasije u izvedbi članova Marijine legije iz Petrinje na poziv tamošnjih braniteljskih udruga koje ovo gostovanje organiziraju zajedno s Gradom Dugo Selo. Tekst za Pasiju je napisao vjeroučitelj Vlado Sučec, a ove godine prikaz nosi naziv „Primjer sam vam dao…“ U ovogodišnjem prikazu Isusove muke, smrti i uskrsnuća naglasak je stavljen na Isusove kušnje u pustinji. Prikazane su sve tri kušnje koje Isus pobjeđuje i daje nam primjer kako da ih mi pobijedimo u svom životu.

Isusa ove godine uprizoruje Bruno Marjanović, a Mariju njegova mama Štefica Marjanović.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here