Zbog pandemije manje prijava za vršnjačko nasilje unatrag dvije godine

96

Unatrag dvije pandemijske godine, u kojima su djeca često bila kod kuće umjesto u školi, zabilježeno je manje vršnjačkog nasilja, a koliko ga je bilo u prva četiri mjeseca ove godine kada redovito idu u školu, Ured pravobraniteljice za djecu za sada nema pouzdanih podataka.

“Zasad ne možemo dati pouzdane podatke za prva četiri mjeseca”, odgovorila je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević na Hinin upit motiviran događajem u Karlovcu u kojem je učenik ozlijeđen na školskom igralištu te s potresom mozga završio u bolnici.

Dok je resorni ministar Radovan Fuchs u ponedjeljak najavio da će inspekcija istražiti slučaj “vršnjačkog nasilja”, iz škole, u kojoj se sve dogodilo, u četvrtak navode da se radilo tek o “naguravanju” te pozivaju policiju da se oglasi o događaju i zaustavi “medijski linč”.

Lani 40 prijava, nasilje najviše prijavljuju roditelji

Ured pravobraniteljice lani je primio 40 prijava za vršnjačko nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, najviše od roditelja, tek manji dio od škola, navodi u Izvješću za 2021. pravobraniteljica Pirnat Dragičević i dodaje da je u posljednjoj godini prije pandemije, 2019., Uredu prijavljen 61 slučaj vršnjačkog nasilja u školama.

Pravobraniteljica, međutim, pojašnjava da broj prijava koje zaprime nisu pravi pokazatelj razmjera nasilja u školi.

“Do nas dođu samo informacije o pojedinim slučajevima, primjerice ako roditelji smatraju da škola ili druge uključene institucije nisu na odgovarajući način reagirali, ili ako su slučajevi jako složeni pa zahtijevaju intenzivniju međuresornu suradnju i slično”, istaknula je.

Kad je riječ o prijavama roditelja, u Izvješću kaže da ih se dio odnosi na “sukobe među djecom koje pojedini roditelji vide kao nasilje”.

Nerijetko se roditelji obračunavaju s drugom djecom

Te prijave, navodi, “nerijetko obilježava duboka i nepotrebna involviranost roditelja u vršnjačke odnose, pri čemu utječu na svoje dijete da se osjeća kao žrtva”. “Nerijetko se ovi roditelji, nezadovoljni poduzetim, osobno obračunavaju s drugom djecom i njihovim roditeljima”, poručuje pravobraniteljica.

Poneki se roditelji, dodaje, obraćaju vanjskim institucijama, angažiraju odvjetnike zbog izostanka minimalnog povjerenja u postupanje odgojno-obrazovne institucije.

Otkriva i prirodu prijava obrazovnih institucija. “Naš je dojam da je često riječ o prijavama koje se odnose na situacije u kojima djelatnici osjećaju nemoć, kada ne nalaze odgovarajuće rješenje i kad osjećaju da od širega odgojno-obrazovnog sustava ne dobivaju potrebnu podršku”, ocjenjuje Pirnat Dragičević.

Slušati upozorenja stručnjaka 

Upitana jesu li nasilnici u školama sve nasilniji, odgovara kako se to ne može tvrditi kad je riječ o vršnjačkome nasilju. Pozornost, međutim, skreće na upozorenja stručnjaka da je pandemija koronavirusa izravno utjecala na mentalno zdravlje djece.

“Spoznaje s kojima su nas suočila i neka prošlogodišnja istraživanja, npr. o tome da dvije trećine djece procjenjuje svoj život lošijim nego prije pandemije, svakako obvezuju da se veća pažnja posveti i mentalnom zdravlju djece i prevenciji problema u ponašanju i prevenciji nasilja”, istaknula je pravobraniteljica.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime