“Tko je bio Janko Stjepušin?” , pitanje je na koje je odgovor dalo predavanje održano u Državnom arhivu u Sisku.

O ovom značajnom promicatelju tamburice i tamburaške pjesme danas se, nažalost, zna jako malo. Janko Stjepušin je rođen u Petrinji 1861. godine. Po struci je bio učitelj plesa, a pokušao se baviti i skladanjem. Bio je vlasnik prvog hrvatskog tamburaškog časopisa Tamburica te njegov urednik do 1907. Ovaj poznati zaljubljenik u tamburicu 1891. godine je osnovao tvornicu tamburica u kojoj se godišnje proizvodilo između tri i četiri tisuće instrumenata. Da je Janko Stjepušin ostavio veliki trag u našoj kulturi i umjetnosti, potvrdio je na predavanju u sisačkom Državnom arhivu profesor Ivan Rizmaul.

 

Voliš kuhati?

„Janko Stjepušin je bio značajna osoba, kulturni djelatnik. Rođen je u Petrinji, do 1924. djelovao je u Sisku, a do smrti, 1946. godine bio je u Zagrebu. Do posljednjih godina bavio se umjetnošću, posebice plesnom. Značajno je spomenuti da je podrijetlom iz Turopolja i to one poznate plemićke loze. Još kao dječak istaknuo se u plesnoj umjetnosti, odnosno u glazbi što mi je ostalo i na neki način obilježilo njegov cjelokupni život“, rekao je Rizmaul.

VEZANE VIJESTI
Predavanje o značaju obrane Siska i Banovine u Domovinskom ratu

Ime Janka Stjepušina ponosno danas nosi tamburaški orkestar iz Martinske Vesi, kazao je ovom prigodom voditelj orkestra Ivan Kleković.

„Janko Stjepušin je zaista velika ličnost u povijesti hrvatske glazbe u svakom pogledu. Glazba nije samo to što slušaš,  glazba je i ono na što sviraš, ono što plešeš i to je Janko Stjepušin zanimljivo povezao. On je tiskao note i knjige iz kojih su ljudi učili svirati, učio je ljude plesati i izrađivao je tambure i to ne tambure kao većina majstora u to vrijeme. On je imao tvornicu tambura, on nije proizvodio 100-200 tambura, već tri – četiri tisuće godišnje“, kazao je Kleković i dodao kako su to bile tambure kakvih danas u upotrebi ima jako malo.

VEZANE VIJESTI
PREDAVANJE I IZLOŽBA „DEMOKRATSKI DIZAJN – IKEA ZA NAJVAŽNIJE MJESTO NA SVIJETU“

„Razlog je zapravo vrlo jednostavan. To su bile „primitivne tambure“, no to su bile tambure onog vremena, s izvanrednim zvukom, no s ograničenim tehničkim mogućnostima sviranja. To je jedan od razloga zašto smo ponosni što kao orkestar nosimo ime čovjeka kojeg zapravo želimo približiti našim sugrađanima. Prije svega Petrinjcima, gdje je rođen, Siščanima, gdje je ostvario najveći obol pa zatim i u svijetu jer je Janko Stjepušin ostvario brojna priznanja i dobio brojne nagrade širom svijeta“, zaključio je Kleković.

Dodajmo kako su predavanje o liku i djelu Janka Stjepušina svojim nastupima uljepšali Pavao Anić i članovi Tamburaškog orkestra „Janko Stjepušin“ iz Martinske Vesi.

Loading...

OSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here