Hrvatsko-češko društvo organiziralo je u ponedjeljak 25. siječnja online predavanje o češkim tragovima u Petrinji i istaknutim Petrinjcima češkog porijekla koje je održao predsjednik Hrvatsko-češkog društva, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac.
Prema njegovim riječima, cilj predavanja pod naslovom Petrinjske češke staze bilo je podsjetiti na povezanost Petrinje s Češkom kako bi se dao poticaj osobama i institucijama u Češkoj da se uključe u obnovu Petrinje i drugih hrvatskih mjesta stradalih u razornom potresu 29. prosinca 2020. Lipovac je kazao da je danas najvidljiviji trag češke nazočnosti u Petrinji gradsko naselje Češko selo. Ono je nastalo nakon što se 1852. na poziv petrinjskog gradonačelnika Franje Wagnera u Petrinju doselilo deset čeških obitelji iz mjesta Žateca i Loketa kojima je grad dao besplatnu zemlju za gradnju kuća i obrađivanje, s time da je dodijeljena zemlja bila oslobođena od poreza pet godina nakon doseljenja. „Osim što su doseljenici trebali biti vrsni poljoprivrednici, uvjet je bio i da svaka od obitelji ima barem jednog glazbenika kako bi se na taj način ojačala gradska glazba u Petrinji. Već do 1871. u Petrinji je živjelo 26 čeških obitelji koje su se brzo uklopile u život Petrinje, a potomci su im se pohrvatili pa je danas jedini češki trag u Češkom selu njegovo ime“, kazao je Lipovac. Podsjetio je na pokojnog petrinjskog povjesničara Ivicu Goleca koji je u knjizi Povijest grada Petrinjske iz 1993. ustvrdio da je od stranih doseljenika u Petrinju koji su krajem 18. i početkom 19. stoljeća stizali s obiteljima ili pojedinačno najviše bilo Čeha. Među istaknutim Česima Petrinjcima najviše je bilo glazbenika koji su u početku djelovali u glazbi Druge banske pukovnije, a kasnije kao zborovođe petrinjskih zborova i nastavnici glazbe. Najznačajniji od njih bio je Josip Bříza koji je 1864. osnovao Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, najstarije pjevačko društvo u Hrvatskoj koje djeluje u kontinuitetu. Ostali značajni Česi glazbenici u Petrinji bili su Vinko Hendrych, Slavoljub Lžičar, Josip Hajek, Vinko Šubir, Ivan Havlu, Ivan Talich i Josip Kačerovsky.
Među profesorima Učiteljske škole u Petrinji ističe se Čeh Josip Glaser koji je predavao povijest, zemljopis, psihologiju, logiku, gospodarstvo i povijest pedagogije, te svoja predavanja iz psihologije 1877. tiskao u knjizi Nacrt psihologije što je prva knjiga o psihologiji na hrvatskom jeziku. Od 1881. do 1899. građevinski inženjer nadležan za cijelo područje Banovine bio je Čeh Franjo Erben.
Među poznatim Petrinjcima češkog porijekla, prema Lipovcu najpoznatiji je astronom Oton Kučera, najveći popularizator prirodnih znanosti i tehnike u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, utemeljitelj Zvjezdarnice u Zagrebu. Rodio se u Petrinji na Novu godinu 1857. kao sin učitelja Franje Kučere čiji se otac Václav 1805. doselio u Glinu iz sela Staré Hamry u sjevernoj Moravskoj. Značajna je i kiparica Mila Wod, pravim imenom Ludmila Wodsedalek, po ocu Čehinja. Ona je živjela u Petrinji od 1920. do 1933. i predavala u tamošnjim školama, a 1929. izradila spomenik Stjepana Radića koji je 1936. postavljen u Petrinji. Bio je to prvi Radićev spomenik i prvi javni spomenik u Hrvatskoj uopće koji je izradila jedna žena.
Marijan Lipovac je podsjetio na dosadašnju pomoć iz Češke stradalima u potresu u Hrvatskoj. Češka Vlada je donirala 600 kreveta, 1200 vreća za spavanje i 10 grijača, a novac su donirali i pojedini češki gradovi, županije i udruge.
