Da biste imali zdrave zube, morate im posvetiti cjeloživotnu njegu: zube treba višekratno dnevno prati i posvetiti im pažnju. I to ne samo njima, veći i cijeloj usnoj šupljini.
Naravno, pravilno održavanje oralne higijene uključuje i odlazak stomatologu. Stručnjaci tvrde barem dva puta godišnje.
Katastrofalan potres 29. prosinca 2020. godine oštetio je veliki dio medicinske opreme, računala, namještaja i potrošnog materijala Doma zdravlja u Petrinji. Ništa bolje nije prošla ni Ordinacija dentalne medicine na adresi Radoslava Lopašića bb koju vodi Margita Šimunić, dr.med.dent. Ona stanuje na 10. katu u Zagrebu te je devet mjeseci prije petrinjskog potresa proživjela užas nemoći, ljuljanja i iščekivanja. Petrinjski potres bio je mnogo snažniji, prisjetila se Šimunić, ali puno je lakše biti na čvrstom tlu nego na visini u ljuljajućoj zgradi. Osjećaj je bio drugačiji, doktorica i medicinska sestra izašle su van te nakon par minuta svjedočile razornim rezultatima potresa.
U međuvremenu, zubarski stolac je doniran, ali riječ je o polovnoj opremi koja je poput većine u ordinaciji dotrajala. Primarno bi dobro došao autoklav, odnosno moderni sterilizator za instrumente.
Na petrinjskom području stomatologa posjećuju sve generacije, no Margita Šimunić, dr.med.dent. preferira stariju populaciju, obzirom više voli protetiku.
Straha od zubara ima dosta, najviše kod mladih. Treba ih dosta nagovarati, objašnjavati i pokazivati kako bi se strah otjerao. Anestezija se relativno često koristi. Ali ne uvijek zbog eventualnih bolova, već je ponovno riječ o psihološkoj potrebi za opuštanje.
Na RTG snimanje zubi nekada su pacijenti morali do Siska. Danas je RTG snimanje par koraka udaljeno od Ordinacije dentalne medicine Margite Šimunić i radi tri puta tjedno puna četiri sata dnevno. Fotografije su brzo gotove i puno je praktičnije nego u vrijeme kada su se pacijenti slali u središte županije.
Doktorica Šimunić bavi se stomatologijom više od 25 godina. Radila je širom Hrvatske i higijenu zubi na potresom pogođenom području ocjenjuje hrvatskim prosjekom. “Možemo uspoređivati zube u Hrvatskoj i zube u Njemačkoj. Dolazili su mi mlađi Nijemci bez karijesa, dok ih naši mladi u toj dobi već imaju par. Ali u Hrvatskoj je sve to manje-više podjednako. Možda jedino Zagreb odskače od tog prosjeka.”, razmišlja Šimunić.
Novi pacijenti mogu doći u bilo koje doba. Radno vrijeme ambulante je neparnim datumima ujutro, a parnim datumima poslijepodne. Trebaju ponijeti zdravstvenu knjižicu i javiti se medicinskoj sestri.
U javnu raspravu puštena su dva zakonska prijedloga koja predstavljaju prvi korak u zdravstvenoj reformi u Hrvatskoj, koja je itekako nužna. Opći cilj reforme je održivi zdravstveni sustav s pacijentom u fokusu. Teme se dotaknula i dr. Margita Šimunić i prokomentirala što bi trebalo promijeniti kada je u pitanju stomatologija:
“Dosta radim sa starijim ljudima koji su uglavnom u mirovini, najviše me smeta kada ima dosta nepokretnih osoba u staračkim ili svojim domovima koji ne mogu doći fizički do stomatologa i nemaju nekoga da ih doveze, zašto mi ne možemo otići njima? Otići kod njih i tamo im pomoći? Znala sam otići u starački dom, zvali su me nepokretnoj osobi kojoj je urasla proteza s kvačicama u desni. Trebalo je to riješavati da bi ta osoba mogla jesti. Ili recimo most pa se mora rezati. Onda barem mogu reći da takvu osobu dovedu meni da u ordinaciji pružim pomoć, ako ne mogu kod osobe. Ne znam zašto stomatolog ne smije u radno vrijeme ići u kućnu posjetu. To bih promijenila u novom Zakonu. Ne znam ni mogu li biti kažnjena ako odem kod takve osobe.”
Budući se želi ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu i reorganizirati bolničku zdravstvenu zaštitu, izmjestiti iz bolničke zdravstvene zaštite prema primarnoj, prema domovima zdravlja, možda u Zakonu bude izmijenjen dio na koji se referira dr. Šimunić. A do tada, ona i njena medicinska sestra vesele se novim pacijentima.
(Tekst je financiran sredstvima Agencije za elektroničke medije temeljem Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama u 2022. godini)
