Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković održao je predavanje na Munk School of Global Affairs and Public Policy u Torontu pod nazivom „Otpornost i pouzdana partnerstva: Snaga malih država u novom geopolitičkom okruženju“, gdje je predstavio hrvatski i europski pogled na izazove današnjeg svijeta.
Govoreći pred studentima, profesorima i stručnjacima za međunarodne odnose, Plenković je istaknuo kako Hrvatska i Kanada, iako geografski udaljene, povezuju snažne povijesne, političke i gospodarske veze. Podsjetio je kako je Hrvatska u proteklom desetljeću prošla veliku transformaciju te od države koja je prije tridesetak godina izborila svoju neovisnost postala članica Europske unije, NATO-a, europodručja i Schengena, a uskoro očekuje i članstvo u OECD-u.
Premijer je naglasio kako otpornost država ne proizlazi iz njihove veličine, već iz jasne strategije, snažnih institucija i pouzdanih partnerstava.
– U današnjem svijetu veličina države nije presudna za utjecaj. Manje države mogu biti vrlo relevantne ako imaju jasne prioritete, pouzdana partnerstva i sposobnost prilagodbe – poručio je Plenković.
Poseban naglasak stavio je na energetsku sigurnost, ističući kako je Hrvatska kroz LNG terminal na Krku postala važno regionalno energetsko čvorište te značajno pridonijela diversifikaciji opskrbe plinom u srednjoj Europi. Spomenuo je i ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj vodikovih tehnologija te suradnju sa Slovenijom kroz Nuklearnu elektranu Krško.
Govoreći o globalnim izazovima, premijer je upozorio da su rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku, klimatske promjene i migracijski pritisci dodatno pokazali koliko su važni međunarodna suradnja i stabilni savezi.
Istaknuo je kako Hrvatska snažno podupire međunarodno pravo i multilateralizam te smatra da upravo male države imaju najveći interes za očuvanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.
– Bez međunarodnog prava i snažnih multilateralnih sustava male države postat će samo promatrači, a Hrvatska to ne želi biti – rekao je premijer.

U predavanju se osvrnuo i na Inicijativu triju mora, koju je Hrvatska suosnovala s Poljskom, te na važnost prometnog i energetskog povezivanja Europe. Pozvao je i kanadske tvrtke da istraže mogućnosti ulaganja u hrvatske infrastrukturne, energetske i tehnološke projekte.
Plenković je govorio i o demografskim izazovima, istaknuvši kako Hrvatska provodi mjere za poticanje nataliteta, povratak iseljenika i privlačenje stranih stručnjaka, dok posebnu važnost pridaje obrazovanju i ulaganjima u mlade.
Zaključno je poručio kako će Hrvatska nastaviti graditi svoju budućnost kroz članstvo u Europskoj uniji i NATO-u te jačati veze između Europe i Sjeverne Amerike.
– Čvrsto vjerujemo da se otpornost ne gradi izolacijom, nego otvorenošću, partnerstvima i suradnjom – zaključio je predsjednik Vlade.
