Redovitim profesorima, profesorima stručnog studija i znanstvenim savjetnicima u trajnom izboru omogućit će se rad do 67. godine života, predviđaju zakonske izmjene koje je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru.
Prema dosadašnjim pravilima, ugovor o radu prestajao im je nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu, u pravilu sa 65 godina. Vlada promjenu obrazlaže potrebom da se najiskusniji i najstručniji kadar dulje zadrži u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.
Zakon se predlaže po hitnom postupku kako bi se mogućnost rada do 67. godine mogla primjenjivati već tijekom tekuće akademske godine.
Dva mandata i – kraj
Promjene stižu i za rektore i dekane javnih visokih učilišta. Osoba koja je već odradila dva mandata kao rektor istog javnog sveučilišta ili dekan istog javnog fakulteta odnosno veleučilišta neće moći ponovno biti izabrana, čak ni nakon stanke.
Preciznije se uređuju i postupci imenovanja vršitelja dužnosti u situacijama kada visoko učilište ne uspije izabrati novog rektora ili dekana.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ubuduće će morati dati prethodnu suglasnost na ustroj općih radnih mjesta na sveučilištima. Vlada to obrazlaže potrebom sprječavanja unošenja neodgovarajućih koeficijenata u centralizirani sustav obračuna plaća i neopravdanih troškova za državni proračun.
Autonomija visokih učilišta ostaje kada je riječ o nastavnim, suradničkim i stručnim radnim mjestima.
Promjene i za studente
Zakonski prijedlog uvodi i radno mjesto predavača savjetnika, kao najvišu razinu napredovanja za predavače i više predavače.
Olakšat će se zapošljavanje nastavnika i znanstvenika koji su već prošli odgovarajući postupak izbora, dok će u stručnim povjerenstvima moći sudjelovati profesori i znanstvenici emeritusi te umirovljeni nastavnici i znanstvenici u trajnom izboru.
Posebno se uređuje zapošljavanje asistenata koji se financiraju iz projekata, a lektorima hrvatskog jezika u inozemstvu ugovor će se moći produljiti na najviše osam godina neprekidnog rada.
Novosti se odnose i na studente. Status studenta prestat će i onome tko u propisanom roku ne upiše istu ili višu godinu studija, dok će izvanredni studenti dobiti dulje rokove za završetak studija.
Omogućit će se i upis stručnog diplomskog studija osobama koje su završile odgovarajući diplomski ili integrirani sveučilišni studij.
Za studije koji obrazuju kadar za deficitarna zanimanja ili zanimanja od posebnog interesa za Hrvatsku moći će se odstupiti od uobičajenog roka za objavu natječaja za upis. Nastava na prijediplomskim i diplomskim studijima morat će početi najkasnije 31. listopada.
CARNet će zakonom biti određen kao nacionalno tijelo za koordinaciju informatičko-informacijske infrastrukture u visokom obrazovanju i znanosti.
Za provedbu izmjena predviđeno je oko 950 tisuća eura ove godine, a izdvajanja će postupno rasti te bi 2029. trebala dosegnuti 17,3 milijuna eura.
Moderniziraju se još četiri profesije
Vlada je predložila i izmjene Zakona o reguliranim profesijama koje se odnose na obrazovanje medicinskih sestara opće njege, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i veterinara.
Hrvatski propisi time će se uskladiti s novim europskim pravilima, uz izmjene minimalnih uvjeta osposobljavanja, obrazovnih programa te potrebnih znanja i kompetencija.
Cilj je obrazovanje prilagoditi razvoju znanosti, novim tehnologijama i sve većoj digitalizaciji zdravstvenih i veterinarskih djelatnosti.
Usklađivanje je važno i zbog automatskog priznavanja stručnih kvalifikacija unutar Europske unije, čime se olakšava zapošljavanje i mobilnost stručnjaka među državama članicama.
Za provedbu ovih izmjena neće biti potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna.
