Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić gostovao je u emisiji “A sada Vlada” u kojoj se osvrnuo na nagađanja i pribojavanja da Hrvatska neće u potpunosti uspjeti iskoristiti novac koji joj je namijenjen iz fonda za obnovu.
Podsjetio je da je nakon zagrebačkog potresa Europska komisija Republici Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti osigurala 683 milijuna eura, a nakon petrinjskog potresa odobreno je još 319 milijuna eura.
„Kako u određenom trenutku nismo bili na potrebnoj dinamici, predsjednik Vlade je u dogovoru s EK produžio rok. Doista je bio opravdan razlog, budući da su nastale kumulativne štete“, rekao je.
Naglasio je da su se uspjeli uskladiti rokovi za iskorištavanje sredstava za oba potresa.
„Isti je rok za iskorištavanje sredstava za zagrebački i petrinjski potres za utrošak, lipanj ove godine“, kazao je Bačić i dodao da 30. lipnja moramo iskoristiti sredstva u ukupnom iznosu od milijardu i tri milijuna eura.
Otkrio je i koliko sredstava je do sada iskorišteno te koliko država još mora potrošiti.
„S današnjim danom smo došli na 863 milijuna eura, ostalo je još 140 milijuna eura u idućih 50 dana“, rekao je ministar.
Pretpostavio je da bi ovim tempom mogli iskoristiti sredstva i prije roka.
„U nepuna 4 mjeseca koliko sam na čelu Ministarstva, postigli smo dinamiku kojom realiziramo projekte na dnevnoj razini oko 4,5 milijuna eura. Sutra ili prekosutra ćemo iskoristiti potpuni iznos iz fonda za obnovu za petrinjski potres“, istaknuo je ministar Bačić.
Novi modeli stambenog zbrinjavanja, do polovice srpnja kontejnerska naselja prazna
Potpredsjednik Vlade kazao je da su izmjene Zakona o obnovi donijele niz mjera kojima je omogućeno ubrzano pokretanje i obnova na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali je naglasio da se za područje petrinjskog potresa donio i dodatni program stambenog zbrinjavanja.
Dodao je da je Republika Hrvatska uspostavila nove modele stambenog zbrinjavanja i ubrzane postupke za obnovu i gradnju.
„Donijeli smo 11 modela kojima ćemo zbrinuti građane. U proces obnove smo uveli 2 državne tvrtke, APN i Državne nekretnine. U ovom trenutku ta APN na tržištu kupuje kuće, prvenstveno u Sisačko-moslavačkoj županiji“, rekao je ministar.
Najavio je gradnju veće količine novih stambenih zgrada i revitalizaciju stambenog fonda pod okriljem Državnih nekretnina.
„Uključili smo APN kako bi na području Sisačko-moslavačke županije sagradili 36 stambenih zgrada. To je sada u postupku. Zatim smo angažirali i tvrtku Državne nekretnine koja obnavlja čitav stambeni fond, koji je do sada bio devastiran, zapušten i zaboravljen“, kazao je Bačić.
Istaknuo je da će se kroz obnovu obnoviti dvjestotinjak stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, a u te stanove privremeno se zbrinjavaju naši sugrađani.
Što se tiče kontejnerskih naselja, kazao je da je tristotinjak kontejnera tamo, ali će se do polovice srpnja svi isprazniti.
„Ljude ćemo smjestiti ili u obnovljene kuće ili ćemo naći jedan od 11 spomenutih modela stambenog zbrinjavanja“, dodao je Bačić.
Za Grad Zagreb, ministar je rekao da se u ovom trenutku provode 54 konstrukcijske obnove višestambenih zgrada.
Ove godine obnova dvjestotinjak stambenih zgrada u Zagrebu
„To su vrlo zahtjevni radovi, kompleksan posao, iz tog razloga što tamo još uvijek žive stanari. Da bi se krenulo u obnovu zgrade, potrebno je naći adekvatan smještaj. Suglasnost za takvu obnovu mora dati barem 50% stanara“, istaknuo je ministar.
Dodao je da se ove godine planira izvesti obnova na dvjestotinjak stambenih zgrada u Gradu Zagrebu.
Novi Zakon o upravljanju nekretninama zbog velikog broja neriješenih predmeta
Ministar Bačić kazao je da je u ova četiri mjeseca uvidio da se u Zagrebu ili Ministarstvu ili Vladi odlučuje o raspolaganju sitnim česticama vrijednim oko 1000-2000 eura, koje su nužne u procesu realizacije nekog projekta.
„Tu su brojne situacije u kojima je nepotrebno da se iz centra Zagreba odlučuje o česticama na području npr. Dubrovačko-neretvanskoj županiji“, upozorio je.
Zato je najavio nacrt novog Zakona o upravljanju nekretninama.
Naglasio je da u Ministarstvu nisu dovoljno educirani da bi upravljali financijskom imovinom Republike Hrvatske.
„Mi smo prioritetno arhitekti, inženjeri, geodeti. Stoga smo podijelili upravljanje financijama sa Ministarstvom financija“, kazao je.
Dodao je da velik broj neriješenih slučajeva koči gospodarski rast Republike Hrvatske.
„U Ministarstvu smo naslijedili 50000 neriješenih predmeta. Taj broj je strahovita kočnica u gospodarskom razvoju Hrvatske. Bitno je da to funkcionira i prodiše“, zaključio je.
Izvor: HRT/Vlada
