Bakalar, janjetina, odojak, jaja i purica najviše su poskupjeli u odnosu na 2018., kada su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) posljednji put računali blagdansku košaricu, a ovogodišnja košarica kreće se od 680 do 2600 kuna, rekao je u četvrtak predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
„To su osnovne stvari koje se nađu na blagdanskom stolu, dok će još uvijek kontrolirana cijena miješanog mljevenog mesa pomoći onima koji si žele priuštiti sarmu ili svinjski vrat s kostima i svinjske lopatice, koje se također mogu naći po kontroliranim cijenama”, rekao je Sever na konferenciji za novinare.
Cijena najbogatije košarice iznosi 2602 kuna i sadrži bakalar, purana ili janjetinu, sarmu, razne vrste salata i kolače s kvalitetnim sastojcima poput badema ili oraha.
„Ta je košarica jedina potpuno u duhu tradicije, sadrži sve što bi se tradicionalno blagovalo u obitelji s normalnim primanjima. Nažalost, u Hrvatskoj si je može priuštiti vrlo uski krug ljudi”, kaže Sever.
Srednja košarica, koja se sastoji od jeftinijih vrta ribe i mesa, košta 1153 kuna, dok je cijena najskromnije košarice 680 kuna.
U najjeftinijoj košarici nema mjesta za niz priloga koji se inače nađu na blagdanskom stolu, a u njoj su namirnice koje su kupljene po akcijskim ili kontroliranim cijenama, kao što je to slučaj s mlijekom, brašnom ili piletinom, dodaje Sever.
Veliki udar na kućanstva s prihodima nižim od prosjeka
Sve tri košarice računate su s količinama potrebnima za tročlanu obitelj, uz pretpostavku da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru i da će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan Sv. Stjepana. Uz to, cijene ne uključuju kupovinu darova i božićnih jelki, već samo prehrambenih artikala.
„Cijene hrane kod nas su na razini 96 posto od cijena hrane u EU, dok su plaće tek na 33 poto u odnosu na europske. Cijene hrane u Hrvatskoj veće su za 19,2 posto, što je više od rasta inflacije koja mjesečno iznosi 13,5 posto”, kaže Sever.
S druge strane, rast plaća, posebice u privatnom sektoru, ni približno ne doseže 15 posto, kako je ustvrdila glavna direktorica HUP-a Irena Weber na posljednjoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća.
“To je točno jedino kod osoba na menadžerskim pozicijama. Ali je zato rasla dobit od koje se očekuje isplata dividende, koja u pravilu završava negdje vani ili u džepovima najkrupnijih dioničara”, rekao je.
Trošak blagdana izuzetno je velik udar na kućanstva kojima je prihod niži od prosjeka, to su u prvom redu staračka i samačka kućanstva te kućanstva s puno djece, koja za hranu moraju izdvojiti između 40 i 50 posto mjesečnog proračuna, ističe Sever.
“Trebamo se prisjetiti da Božić nije blagdan raskoši, pa se od nas ne bi trebalo očekivati razbacivanje, iako se velik broj građana ni nema čime razbacivati”, poručio je predsjednik NHS-a.
