Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je kako vjeruje da će 2022. biti godina daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva.
“Vjerujem da će hrvatsko gospodarstvo 2022. kao i 2021. godine pokazati žilavost koja nam je otvorila vrata konvergenciji prema prosjeku Europske unije (EU)”, kazao je Ćorić na izvanrednom susretu Liderovog Kluba izvoznika.
Podsjetio je kako je Hrvatska lani ostvarila jednu od najvećih stopa gospodarskog rasta u EU-u, (preko deset posto) te vjeruje da i ova godina može biti takva, u kojoj će biti ostvaren rast veći od prosjeka EU-a.
“To je naš cilj i vjerujem da uz pomoć dobrih izvoznika to možemo i učiniti”, rekao je.
Hrvatski izvoznici po njegovim riječima dijele sudbinu svih izvoznika u Europi koji su na bilo koji način vezani uz Rusku Federaciju, a u nešto lakšoj situaciji su oni izvoznici koji imaju diverzificirane portfelje i čije poslovanje nije u najvećoj mjeri vezano za Rusiju, kazao je ministar.
Napomenuo je da u Hrvatskoj zapravo nema prevelik broj poduzeća dominantno izloženih poslovanju u Rusiji. Smatra kako se nastaloj situaciji može doskočiti širenjem tržišta na druge europske zemlje, pri čemu Vlada može pomoći prije svega utjecajem na rast konkurentnosti.
“Držimo da natječaji koje smo pripremali proteklih i koje pripremamo ove godine, mogu to omogućiti. Prije svega tu mislimo na povećanje konkurentnosti kroz izravno povećanje energetske učinkovitosti i smanjenja troškova proizvodnje”, kazao je.
Najavio je natječaj vrijedan 1,9 milijardi kuna koji bi trebao biti otvoren krajem drugog kvartala ove godine, usmjeren na energetsku učinkovitost, koji bi trebao pomoći prerađivačkoj industriji u jačanju kapaciteta.
Neki od izvoznika uslijed pada poslovanja u Ruskoj Federaciji imaju i probleme s likvidnošću te će se, kako je kazao, uključiti Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).
Izravno povećanje konkurentnosti kroz rast učinkovitosti, uz povećanje likvidnosti su smjerovi putem kojih će Vlada djelovati, istaknuo je Ćorić.
Zamjenica glavnog urednika tjednika Lider Manuela Tašler predstavila je kontrolne točke izvoza i ocijenila izvoznu klimu.
Kao nikad do sada, izvozna klima ocijenjena je sa 7 (posljednja ocjena bila je -4) i nikad nije prešla brojku četiri. Razlog tome je, kako je kazala, što su mediji bili visoko senzibilizirani prema izvoznicima od početka rata u Ukrajini, a i Europska komisija usvojila je privremeni krizni okvir mjera za pomoć gospodarstvu uzdrmanom ratom (bespovratne potpore, potpore za likvidnost, kompenzacije).
Ne očekujemo probleme u opskrbi plinom, gorivom i strujom
Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Ćorić je kazao da ne očekuje probleme u opskrbi ruskim plinom izazvane plaćanjem u rubljima, a redovno stanje očekuje i u opskrbi gorivom i strujom.
“Za razliku od najvećeg broja članica EU-a, Hrvatska može biti mirna oko opskrbe električnom energijom, plinom i naftnim derivatima”, rekao je Ćorić.
Početak rada riječke rafinerije, po njegovim riječima, znači da neće biti problema s opskrbom naftnim derivatima. Kazao je da po informacijama koje ima neće biti nikakvih problema u opskrbi plinom te da su mu dobavljači rekli da je stanje redovito.
Uvjeren je da neće doći do manjka plina i problema opskrbe plinom u Hrvatskoj ni danas ni idućih dana, ali i istaknuo da je Hrvatska spremna i za negativne scenarije. U tom smislu, podsjetio je da postoji krizni tim koji treba razraditi sustav opskrbe, pri čemu su prioritet kućanstva.
“Kada bi i došlo do takve situacije, a vjerujem da neće, smanjuje se isporuka dijelu velikih potrošača, a kod nas imamo nekoliko takvih tvrtki, no uvjeren sam da Hrvatskoj to ne prijeti”, rekao je.
Istaknuo je i da je rad podzemnom skladišta plina Okoli redovan.
Što se tiče vaučera za plin, rekao je da se, kada se govori o subvencijama za plin pravnim osobama, radi o njih oko 40 tisuća i vjeruje da im to može biti pomoć u ublažavanju udara na poslovanje.
Izvor: Hina/Vlada
